PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 4.
197
5
od istog Orfeja slično deseti i u trećem stupnju Hesiodov bratić,
potvrdio na mnogo mjesta da je svijet i da su bogovi svijeta rođe-
ni. I tako je kod Grka više od 700 godina u potomstvu Atlantidā
trajao ovaj poučak - da je svijet rođen. Istu je misao slijedio Tales
Milećanin 160 godina poslije Homera i Hesioda.
U isto doba Ferekid Sirijac, Epimenid s Krete, Aristeja iz Pro-
konesa, Eugamnon iz Kirene, Abarid Skićanin, Antimah iz He-
liopola, jedni su pisali o nastanku bogova, a drugi o stvaranju
svijeta. To je također učinio Palefat Atenjanin i drugi Orfej, Kro-
tonjanin, rođak Pizistratov, ili su pjevali da je svijet nastao, ili su
to potvrđivali stihovima. To je također tvrdio Heraklit iz Efeza i
malo godina iza njega Ksenofan, Melis i Parmenid i Anaksagora
i mlađi: Leukip i Demokrit i iz italske škole onaj prvak Pitagora
crpio je to mišljenje od učiteljā Ferekida, Aglaofema, od egipat-
skih svećenika, od kaldejskih maga i donio ga u Veliku Grčku.
To su <mišljenje> slijedili njegovi slušači: Empedoklo, Arhita, Ti-
mej, Filolaj, Arhenet, Brotin, drugi gotovo svi osim jednog: Okela
Lukana.
1
On nije prihvatio mišljenje učitelja, nego se držao vla-
stitog i prvi je od svih, kako se čini, tvrdio vječnost svijeta. Od
njega je Aristotel zaista, kao i mnogo drugog što smo drugdje
pokazali, prepisao i to mišljenje i argumente – zaista ne sve, nego
je od 11 Okelovih argumenata izdvojio možda tri ili četiri slabi-
ja. To su: na osnovi oblika neba, na osnovi kružnog kretanja, na
osnovi vremena.
Ta stvar možda će uzrujati peripatetički senat i narod – da je
netko ustvrdio da je najveći, kako tvrde, prvak filozofā prepisao
i počela i glavne dokaze toliko važnog mišljenja od tog čovje-
čuljka, čije se ime jedva čulo. No to viče sama istina i mi ćemo to
objaviti i raspravit ćemo i te argumente i ono drugo što je Aristo-
tel k tome pronašao, ni iz kakvog častohleplja, ni iz kakve želje
za svađom, nego na Aristotelov način, iz ljubavi prema istini;
ona nas je dovela do toga da u stvari od svih filozofskih stvari
1
Opsežniju povijest nastanka znanosti i Aristotelovih preteča izložio
je Petrić u III. svesku
Peripatetičkih rasprava
. Usp. Franciscus Patricius/Fra-
ne Petrić:
Discussionum peripateticarum tomus tertius/Peripatetičke rasprave,
svezak treći
, Institut za filozofiju, Zagreb 2009. str. 16–28.
10
15
20
25
30
