tanja za pravo i pripadaju, stale su gotovo i sve druge
znanosti putiti na zadatak, koji im je unutar društva
izvršiti. Zato i ne iznenađuje, da imademo danas po
vijest, pravo, jezikoslovlje, prirodne nauke, filozofiju i
pedagogiju koje na pola 'koje pak sasvim obrađene u
svjetlu socijalnom. U kratko znanost se stala navalice
socijalizovati tako, da će ovo biti jedna od osnovnih
karakteristika njenih u stoljeću, koje se približuje.
Isto vrijedi i za umjetnost. Tko nije opazio, da
moderno slikarstvo, vajarstvo i lijepa literatura najvole
zalaziti u slojeve t. zv. četvrtoga staleža i prikazivati
najbujnijim bojama, najživljom plastikom i najvećom
vjernosti kukavne prilike njegove. Navlastito su roman
i drama, koji taj estetski elemenat prikazivanja nastoje
tijesno svezati s političko-ekonomskim samoga sadržaja
tako, da
LudvigStein
pravo imade, kad u svom djelu
die sociale Frage im Lichte der Philosophie
tvrdi, da
današnji naturalizam s bližega ogledan i na dublje psi
hološke motive sveden nije no djelomično nesvjesni
djelomično pritajeni socijalizam.
— 31 —
II.
To su evo glavne struje na polju duševne kulture "N
19. stoljeća. Kako sam ih poradi jedinstvene slike i ge
netički i bez kritičkih primjetaba prikazao — dopustite,
da potonje sada na njih nadovežem i tijem rečenu sliku
više osvijetlim i upotpunim.
O filozofijskoj struji Fichte-Schelling-Hegelovoj može
svatko misliti, što ga volja; ali jedno se nijekati ne može,
a je bila duboko uvjerena o uzvišenoj zadaći filozofije
1 univerzalnom značenju njenom. Odatle i uporno na
stojanje idealističkih filozofa, da filozofiji pribave cen
tralno mjesto među znanostima i onaj široki pogled,
