Visoko štovani zbore!
Slavna sveučilišna skupštino!
Sve znanosti mogu biti potrebnije
za život od metafizike — ali bolja
od nje nije nijedna.
Aristotel
.
J o š koji tjedan i svršit će se stoljeće, koje se prozvalo
prirodoslovnim, jer su mu prirodne nauke i borba "za
Opstanak udarili svoj žig. Kjektromagnetizam, spektralna
analiza i zakon održanja u jednu ruku, a otkriće sta
ničnog jedra T njegove ffiitoze, protoplazme i njenih ke
mijskih i fiziologijskih svojstava u drugu ruku — one
su stečevine, koje iznajprije planuše na obzorju prirod
nih nauka, da onda daleko sjaju u svijet te primjenom
svojom kao brzojav i telefon, kao kemijska industrija i
etiologija kužnih bolesti utječu u život naroda.
Po tomu bi se moglo misliti, da su prirodne zna
nosti jedina oznaka 19. stoljeća. Ali nijesu. Prva trećina
stajala je pod dojmom apsolutne filozofije kao baštine
Kantova kriticizma; a posljednja se' — uz sav orijaški
napredak prirodnih znanosti — stala vidno više zani
mati za socijalne nauke. Tako je naše stoljeće prošlo
očito tri faze: filozofijsku, prirodoslovnu i sociologijsku.
Dopustite, da vam te faze u krupnim crtama ■piUčazem“:
ne bi li tijem stekli sliku duševne kulture našega sto
ljeća i uspeli se na visinu, s koje bismo mogli — ako ne
već zaviriti u 20. stoljeće, a ono — bar odrediti naj
preče potrebe njegove.
