stavljači Kantovi mogu zahtijevati, da se vratimo filo
zofiji njihova majstora — ta Lange je baš u povodu
njegove nauke došao do negacije svih idejala i dopustio
samo estetsko djelovanje njihovo. Treba li u opće da
se vraćamo, onda se vratimo k filozofiji najvećega ge
nija svih vjekova, koji nije bio manji štovalac empirije
od današnjih materijalista, a ipak je utvrdio metafiziku
kao znanost o svijetu idejala. Mislim
T
Tijem u ostalom ne budi drugo rečeno, nego da
je pitanje o idealizaciji kulture u najtjesnijoj svezi s pi
tanjem o mogućnosti metafizike u opće. Odabrali zato
koju ili čiju vam drago filozofiju, ona mora da bude
skopčana s vjerom u bitak idejala: imade li kulturi po
dati idejalno obilježje. Ako je sve u svijetu samo tvar
i sila, a boga i duše, neumrlosti i slobodne volje nema
- onda, kako rekoh, nema ni vjere ni ćudoređa. A
nema li vjere i ćudoređa onda motivom mišljenja i dje
lovanja ljudskog postaje zvjerski "egoizam, koji život
nužno rastvara, jer ga čini ropski podlim i prostim.
Nasuprot tomu je činjenica, da sve lijepo istino i
dobro u svijetu nastaje u povodu Jd e ja la : ' poradi česa
samo infernalni cinizam može tvrditi, da nijesu no meta
fizički fantomi. Ili zar je prošlo stoljeće potonulo u
krvi milijuna za fantome? Zar su stoljetne teške borbe
naših otaca za vjeru, domovinu i slobodu — te najveće
narodnje idejale — bile tek borbe za fantome? Nikada.
.Borbama za idejale'jstječemo tek pravo na njihovu rea
lizaciju ovdje; a to nam pravo vrijedi sve dotle, dok se
za njih borimo. Gajimo zato idejale i nastojmo prema
nesumnjivoj intenciji idejalnih osnivača našega sveuči
lišta, da kroz njih kao kroz prizmu prolaze i sve zna
nosti — ne bi li nam čim prije domovini hrvatskoj si
nula čarobna duga bolje budućnosti.
— 41
