Franciscus Patricius: Discussionum peripateticarum tomus tertius - page 347

PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. III. knj. 7.
301
θυμῷ
, žudnjom,
ἐπιθυμίᾳ
. Sve je to isto u jednom i u drugom,
a ako se možda i razlikuju većom ili manjom vrlinom, ipak zbog
toga nisu druge vrste; i to nije po naravi, nego na temelju običaja
i ponašanja nastalog općim lošim odgojem ljudi.
Što je, naime, po Aristotelu vrlina? Srednjost:
θυμοῦ, ἐπιθυ-
μίας, τῶν λοιπῶν πάθων
, »srditosti, požude, ostalih čuvstava
duha«, koju kroz postupke vodi ispravno promišljanje. Je li to
samo u muškarcima ili i u ženama? Aristotel ne poriče da i u
ženi može biti suzdržljivost, hrabrost,
σωφροσύνη, ἀνδρεία
, ali
kaže da nije ista,
οὐχ ἡ αὐτή
. Kako nije ista? U
Topici
se navodi
trovrsno
isto
– po rodu, vrsti i broju. Da su vrline iste po rodu, ne
može se poreći, jer su to vrline živoga bića. Da su i po vrsti iste,
ne može se poreći, jer su vrline ljudske. Da su iste po broju, može
se poreći. Na taj način Sokratove i Aristotelove vrline, hrabrost i
suzdržljivost nisu iste.Tako, nijedna vrlina nije ista kao druga.
Nama je dovoljno to da su vrline žene i muškarca iste po vr-
sti. <Iste> su, naime, s obzirom na vrstu istog ispravnog promi-
šljanja,
ὀρθοῦ λόγου
, [350] s obzirom na vrstu iste
θυμοῦ
, srdito-
sti, s obzirom na vrstu iste
ἐπιθυμίας
, žudnje, s obzirom na vrstu
istih
παθῶν
, čuvstava duše, dovedene djelovanjima, istima po
vrsti, do iste po vrsti srednjosti. I nije istinito da je u Platonovoj
Državi
hrabrost muškarca vladalačka,
ἀρχικὴ ἀνδρεία
, a žene
pomoćnička,
ὑπηρετική
, jer u toj državi žene ne pomažu, kao u
Ateni ili Halkidi, nego
ἄρχουσι, πολεμοῦσι, φυλάττουσι
, vlada-
ju, ratuju, stražare zajedno s muškarcima i ne manje od muška-
raca. Zato je po toj uredbi, na temelju istog odgoja Platon pravil-
no zaključio,
κατὰ τὰς ἐκείνου ἀρχὰς
, prema svojim načelima,
budući da su žene iste naravi kao muškarci i odgajaju se istim
odgojem i obavljaju iste službe kao muškarci, da su obdarene i
istim vrlinama. Nije tamo, dakle, hrabrost žene pomoćnička, te je
to učenik Platonu pogrešno pripisao.
Je li to tako u naravi? Ne čini se tako niti po razlozima, niti
po definiciji, ni po tvornom uzroku, materiji, formi, ni svrsi vr-
5
10
15
20
25
30
1...,337,338,339,340,341,342,343,344,345,346 348,349,350,351,352,353,354,355,356,357,...454
Powered by FlippingBook