PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 8.
497
15
10
5
i aritmetičara: »Kao oni koji to znaju grade hipoteze, a sami ne
žele ni sebi ni drugima o njima dati nikakvo objašnjenje, kao što
je svima bjelodano. Započinjući otuda i napredujući kroz ostatak
[argumenta], na kraju se slože glede onoga čega ogledanje za-
počnu.«
2
To je Aristotel prigrlio u 3. poglavlju iste
Analitike
gdje
među inim ima i ovo: »Da principi jesu, nužno je uzimati, ostalo
pak [valja] demonstrirati.« Ista je i Speuzipova misao o hipotezi,
koji je ovako definira u knjizi
Definicije
: »Hipoteza je nedokazni
princip.«
A ono što Aristotel kaže da se principi spoznaju umom: »Ko-
jim određenja spoznajemo,« Speuzip je ovako bio rekao: »Razu-
mijeće je princip znanosti.« No riječ
ὅρος
‘definicija’ u sasvim
istom značenju je uporabio isto tako Platon u 9. knjizi
Zakona
:
»Nije pak, kako se čini, u svih bića definicija svih bića pomiješiva
s definicijom«, i ono što dalje slijedi.
DEFINICIJA
Ono što Aristotel kaže u 7. poglavlju 3. knjige
Analitike
da
je definicija princip dokazivanja i u 14. poglavlju 4. knjige da je
definicija princip svega i to primjenjuje na mnogimmjestima, bio
je Platonov nauk, tako često svojski uključivan u sve dijaloge te
se čini da mu ni do čega nije više bilo stalo nego do nauka da bi
definicija trebala prethoditi promatranju bilo koje stvari. Tako
2
Alternativni prijevod: [Uzimajući] ih kao poznate, čine [od njih] hipo-
teze, a sami ne žele ni sebi ni drugima o njima dati nikakvo objašnjenje, ka
[nešto] što je bjelodano svima. Započinjući otuda, i napredujući kroz osta-
tak [argumenta], definiraju sukladno tome ono što su započeli istraživati.
20
