PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 7.
485
15
10
5
razjašnjuju; ili u kojem naravnom redu međusobno ovise; niti je
istražio je li ih je uistinu samo jedanaest te nema li više ili manje
ljudskih vrlina. Niti se pak, podjednako, itko od platoničara u taj
posao upustio, premda se kod Platona i sokratovca Ksenofonta i
drugi spominju. Ako se tkogod od našijenaca ili potonjih filozofa
na tom području oznoji kako treba, silnu će si slavu zasluženo
steći.
Također je raspravu o pravednosti, na koju je utrošena mal-
ne cijela 5. knjiga, Platon obuhvatio u svim knjigama
Države
i na
mnogim drugimmjestima. A sokratovac Simon napisao je, prema
Laertijeovu izvješću, dvije knjige
O pravednome
, kao i
O hrabrosti
; i
on i Simija pisali su i o inim vrlinama, a nije ostalo nedodirnuto ni
ono što se prenosi u 6. knjizi o umu, mudrosti, znanosti, umijeću i
razboritosti. Jer isti ti Simija, Simon i Kriton raspravljali su o zna-
nosti, umijeću i filozofiji, a pitagorovka Periktiona o mudrosti sve
pitagorovci te Platon o pravednome i razboritosti. Ono troje što se
naučava na početku 7. knjige a što valja izbjegavati s obzirom na
običaje: κακία, ἀκρασία, θεριότης ‘zloća, neuzdržljivost i divljaš-
tvo’ isto je tako preneseno iz spisā pitagorovaca; Teag će, naime:
»Zlima, naime, ljudi postaju ili zbog zloće ili zbog neuzdržljivosti
ili zbog divljosti«; i nije mu pak bilo dosta to samo razlikovati,
već pridodaje i koji su to predmeti, za kojima težeći, ljudi postaju
takvima; a među njima su požuda i hlepnja za ovakvim stvarima:
»Nepravdu, naime, čine jedni drugima ili zbog koristi ili zbog
naslade ili zbog častohleplja«; pridodaje i u kojim se to dijelovi-
ma duše ono troje pojavljuje – prva, zloća, u razumskom, druga,
neuzdržjivost, u požudnom, treća, divljost, u rasrdljivome. Ono
što ondje slijedi, obuhvaćeno najljepšim znanstvenim načinom
prikazivanja, sve je ispušteno u
Nikomahovoj
E
tici
; ima pak u ovoj
preduga rasprava o uzdržljivosti, neuzdržljivosti, umjerenosti i
mekoputnosti, koju je nadasve kratko i razgovijetno izložio Teag:
20
25
30
