Neposredna recepcija
Peripatetičkih rasprava
LXXV
Sljedeća velika zamjerka koju Gassendi upućuje aristotelov-
skoj filozofiji jest zanemarivanje i ispuštanje matematike. Aristo-
telovci smatraju da matematika nije potrebna i nužna (kao dio
filozofije), a Gassendi ističe da, ako uopće nešto znamo, mi to
znamo tek na temelju matematike. On smatra da aristotelovci
izbacuju matematiku zato da učenici ne bi postali odviše kritični,
da bi bili povjerljivi, zato da vjeruju učenju svojih učitelja. Sigur-
no matematičko znanje suprotstavlja Gassendi aristotelovskim
konjekturama (pretpostavkama, naslućivanjima).
70
Što se fizike tiče, ističe Gassendi da aristotelovci zanema-
ruju sve one dijelove fizike koji se obrađuju historijski (opisno,
deskriptivno), a ne raspravljajućim stilom. Upravo te dijelove
(povijest kamenja, metala, biljaka, životinja i sl.) smatra Gas-
sendi značajnima, upravo najvažnijim dijelovima, a podruglji-
vo govori o raspravama kao npr.: postoji li forma tjelesnosti? i
sl. Što uopće znaju aristotelovci (u fizici) o stvarima u prirodi
(
quae sunt in rerum natura
)? – pita se Gassendi. Ne znaju ništa
o elementima, od nebeskih tijela poznaju samo sunce i mjesec,
raspravljaju o onome što nikada nisu vidjeli i izmišljaju glupos-
ti: čvrstoću i realnost sfera, putanje zvijezda, nepromjenjivost
i nepropadljivost neba i sl. Sve to ne može se, ističe Gassendi,
dokazati u promatranju i iskustvu (
observatione et experientia
).
Priroda aristotelovske fizike i izvanjska priroda (u iskustvu)
dvije su različite stvari. Aristotelovci su slijepi pred prirodom
(iskustvenom) čak i onda kada ih vode i upućuju ljudi koji je
istinski (iskustveno, ‘eksperimentalno’) istražuju. Gassendi daje
vrlo zgodnu usporedbu: aristotelovci su slični ljudima koji su
odrasli u šumi i najednom uđu u veliki grad (pa ništa od svega
ne razumiju).
71
Tu zamjerku, tj. da aristotelovci zanemaruju iskustvo i de-
skripciju (historijski stil), formulira Gassendi i drugačije: aristo-
70
Ibidem, str. 31. i 33. Quasi vero satius non foret indubitatas Mathe-
maticarum demonstrationes assequi, quam circa illas frivolas conjecturas
tandiu occupari?
71
Ibidem, str. 33. Iis quippe similes sunt, qui in sylvis educati in ur-
bem quandam amplissimam, pulchrrimamque introducuntur.
