Neposredna recepcija
Peripatetičkih rasprava
LXXXII
zofije – stupanj apstrakcije. Za njega se gubi također granica iz-
među praktične i teorijske znanosti. Petrić međutim ima drugi
problem. Po njemu se apstrakcijom (koja daje predmete koji su
samo u razumu, a ne i u stvari) uopće ne može doprijeti do ui-
stinu znanstvenih principa i predmeta, do istinskog bića, nego
samo do općih pojmova koji ne mogu osigurati nužnost znano-
sti, dok je za Gassendija matematika (za koju se ne može sa si-
gurnošću utvrditi je li teorijska ili praktična znanost) znanost po
kojoj znamo ako išta znamo.
Uza sve razlike, ipak je gotovo sigurno da Gassendi od Pe-
trića rabi
dokazni materijal
, tj. da se koristi podacima koje je Petrić
sakupio o Aristotelovu životu, djelu, knjigama i nastavljačima
itd., kao i to da prihvaća Petrićevo tumačenje nereda, zbrke, ne-
domišljenosti, nepravednosti (i plagijata), nekonzekventnosti,
kontradiktornosti u Aristotelovu djelu.
Gassendi prihvaća Petrićeve komparacije i analogije među
pojedinim spisima, uočio je osnovnu Petrićevu tezu o
Metafizici
– s njom se ne slaže pa implicite polemizira s Petrićem: u poglav-
lju u kojem govori o nedostacima Aristotelova učenja konstatira
Gassendi da se
Metafizika
drugim imenom
s pravom
zove teolo-
gija. Nigdje se ne spominje da
Metafizika
nije Aristotelov naziv,
ne spominje Gassendi u tom kontekstu ni Andronika s Rodosa
(iako na drugom mjestu spominje da je Andronik s Rodosa ure-
đivao Aristotelove spise – dosta proizvoljno,
pro suo captu
), ne
navodi Petrićevo tumačenje da bi se
Metaphysica
trebala ustvari
zvati
Antephysica
. Pomislili bismo da Gassendi zaista ne poznaje
Petrićevo učenje.
Ipak, u interpretaciji sadržaja pojedinih knjiga
Metafizike
po-
kazuje Gassendi očitu ovisnost o Petriću. Usporedimo li među-
tim Gassendijevo shvaćanje da u
Metafizici
nalazimo zbrku raz-
ličitih tematika (koje je on gotovo sigurno preuzeo od Petrića) s
njegovom tezom da se
Metafizika s pravom
zove i teologija, tada
ta teza više nije bezuvjetno tradicionalno, aristotelovsko tuma-
čenje – ona postaje kritika tradicionalnog shvaćanja. Gassendi
naime, premda pristaje uz tumačenje
Metafizike
kao teologije,
ipak poriče (slično kao i Petrić) teološki sadržaj Aristotelove
Metafizike
.
