Neposredna recepcija
Peripatetičkih rasprava
LXXVII
ne u stvari, nego u razumu. Ta razlikovanja Gassendi smatra
potpunim mrakom. On konstatira da i pod pretpostavkom da
(različita) odvojivost zaista predstavlja princip podjele znanosti
i pod pretpostavkom da su tako interpretirane različite odvoji-
vosti stvarne, istinite – još uvijek ostaje proizvoljno i nedokaza-
no da određene vrste odvojivosti korespondiraju s određenim
znanostima. U odnosu na taj princip podjele iznosi Gassendi
sljedeće poteškoće: kako fizika apstrahira od singularne materije
kad istražuje ono pojedinačno – npr. sunce i mjesec? Kako može
apstrahirati od osjetilne materije (s obzirom na to da apstrahira
od singularne) kad osjetilnost pripada onomu što je singularno,
a ne onomu što je univerzalno? Kako aritmetika apstrahira od
inteligibilne materije samo u razumu (a ne u stvari) kad pobroja-
va čisto nematerijalne stvari kao što su anđeli? Kako metafizika
apstrahira od singularnog kad je njezin predmet Bog, ono što je
najsingularnije? Prijeporno je također je li matematika samo spe-
kulativna znanost ili i praktična.
74
U vezi s podjelom filozofije Gassendi upućuje ponovo na
iznimnu ljubav aristotelovaca prema disputiranju. Umjesto da
dijalektika bude organom filozofije, tj. da sadrži malen broj ja-
snih uputa za razum, aristotelovci su od dijalektike napravi-
li dio filozofije koji sadrži velik broj iznimno teških rasprava.
Dijalektika kao dio filozofije po Gassendiju je kontradiktorna
jer on drži da je raspravljati o vještini raspravljanja nemoguće
kao što je nemoguće vidjeti vid vlastita oka. Mimo te načelne
primjedbe (koja je ispod razine ne samo Aristotelova nego i ari-
stotelovskog mišljenja), upozorava Gassendi na to da filozofija
koja se toliko angažira oko dijalektike nikad ne stiže do spozna-
je samih stvari.
75
U odnosu na Petrića bit će međutim prije svega zanimljivo
utvrditi kako Gassendi tumači Aristotelovu
Metafiziku
. U po-
74
Ibidem, str. 41. Mathematicaene propterea scientiae speculativae
sunt, potius quam activae? Quid? Nonne Geometria, ut habet theoremata
propter speculationem, ita et problemata propter actionem?
75
Ibidem, str. 43. Deum vero, inquam, immortalem! Si omnia, quae
hic perscribunntur <tj. u dijalektici> necessaria sunt cognitu, ut sciamus
disserere, quandoque tandem de rebus ipsis disserere concedetur?
