Page 19 - Pavao Vuk-Pavlović: Misli i bilješke

V uk-P avlović, P., M isli i b ilješk e, Prilozi 8 (1—2 ), str. 163—202, (1983)

181

18.

Filosof ne mijenja svijet, on samo vodi do mijene, daje raz

loge, uvjete i osnove promjeni — ali i održanju njegovu. On

nagovještava i uvjetuje njegovu mijenu, da bi ga održao! On

ga želi vidjeti promijenjena u ljubavi i dobru, ne u nehaju,

nasilju i zlu. Mislim da je to aksiomatičifci jasno. A ako svijet

ipak pođe po zlu, nije na njemu krivnja, nego na onima koji

svijet u ime filosofa hoće da mijenjaju.

I najbolji od najboljih uviđaja i uputa mogu da se upo

trijebe na zlo. Radi se o tome, kakav je čovjek, koji će se za

njima povoditi kao svrhom ili se njima služiti kao sredstvom.

Filosofija — znanje usidreno u ljubavi.

Gdje te ljubavi (prema čovjeku u relativno najvišoj njego

voj vrijednosti) nema, tamo se

sofist

odvaja od

filosofa.

I danas postoji ta razlika. Dok filosof služi filosofiji, sofist

će odbaciti

etos

ljubavi, htjet će posramiti čovjeka, potkopati

njegovu bit i borit će se protiv filosofa i filosofija i najbjedni-

jim sredstvima; kleveta/t će ih (filosofa i filosofiju) i denun

cirati (prokazivati).

Filosof je nosilac i lični ostvarivalac

etosa

jer »mudrost«

života je u stvari ne njegov logos, nego njegov etos = logos

koji ostvaruje (tumači, propovijeda) agapu!

19.

Dvije vrsti filosofije

Filosofija iz principa (prema principu) individuacije i fi

losofija iz principa izbavljenja (Erlosungsprinzip)!

Dvije vrsti filosofije!

filosofija carstva individuacije (Individuationsreich)

filosofija božjeg carstva (Gottesreich)

(krivnja — milost)

Kategorijialni sistem iz principa individuacije

(Kauzalitet ima svoj početak i u principu individuacije.)

znanost

i

religija

i

princip

individuacije

izbavljenja

tehnika individuacije i tehnika za izbavljenje!

ratna znanost (Kriegswissenschaft), logika, spoznajna

teorija — individuacija

znanost mira (Friedenswissenschaft) —

antiindividuacija