Page 18 - Pavao Vuk-Pavlović: Misli i bilješke

180 V u k-P avlović, P., M isli i bilješk e. Prilozi 8 (1—2 ), str. 163—202, (1983)
I tako s idejom otkupljenja »usavršavamo« naš život time što
ga stavljamo pod najvišu svršnu ideju, i tako našem životu da­
jemo apsolutni smisao. Ali kako mi hoćemo naš život u ideji
apsolutne punine smisla, to smo mi i subjektivno individualno
otkupljeni kad živimo nalazeći se u spasu (im Heile stehend)
kao članovi duhovnog svemira (des geistigen Alls). Ima to, na­
ravno, značenje za čitav svemir, da mi time sudjelujemo u spa-
senjskom otkupljenju.
FILOSOFIJA
16.
Posljednji smisao filosofije leži u licu (Person) filosofa,
koji se na i po filosofskoj stvaralačkoj djelatnosti unutarnje
oblikuje u filosofa. Kao takav on živi za ovaj posljednji smisao:
da bude kao lice (Person) središte, i to dinamično središte, du­
hovne — jedne određene duhovne — zajednice. Tako leži pro­
blem smisla filosofskog čina u pitanju duhovne zajednice koju
je takav na određene duhovne vrijednosti usmjeren čin sposo­
ban oblikovati — odnosno koja se oblikuje po njemu posred­
stvom filosofa kao posrednika! (filosof kao posrednik !!!)
17.
što je filosof? što znači »biti filosof«?
Filosof u povodu stečena na osnovu iskustva i umovanja
samostalna uvjerenja ima svoju biću svojstvenu koncepciju ži­
voga, koju hoće da ostvari po nuždi svoje duševno-duhovne
organizacije.
Put je toga ostvarenja i njegova eksplikacija u stvari »fi-
losofija« toga i takva filosofa. Ishodište je k tome uvjerenje i
doživljavanje pogledom na određenu vrednotu kao najvišu.
To može biti »spoznaja« ili »etičnost«, »svetost« ili sama
»ljubav« — realna, idealna ili mistična. Prema ljestvici vred­
nota, prema »idealima«, odnosno najvišem idealu izgrađuje se
»umstveni«, »umovanjem nošeni« i željeni »svijet« u svojim
mogućim slojevima — realnom, idealnom, mističnom, pri čemu
može vizija takva svijeta sadržavati sva tri sloja, ali može biti
i krnja i sadržavati (i oživljavati) samo jedan od mogućih slo­
jeva, ili i dva, ili i tri s različitim naglaskom na kojemu od tih
slojeva, taiko da ti svjetovi mogu doista biti različiti i pri stal­
noj određenosti takvih »slojeva«. Pluralitet svjetova može tako
biti vrijednosno uvjetovan.
*