Page 10 - Pavao Vuk-Pavlović: Misli i bilješke

172 V u k-P avlović, P „ M isli i bilješk e, Prilozi 8 (1—2 ), str. 163—202, (1983)
ali bez mjerila (massstaiblos), zato nespoznatljiv! Samo ga se
može doživjeti!! (Nur erlebbar.) Zato vodi k njemu put vje­
rovanja kao zahvaćanja vrednota. (Ipak Bog se zapravo ne
može ni znati ni vjerovati — nego samo doživjeti, pri čemu je
doživljaj razumljivo specifičan.)
[znanje: zahvaćanje bića (Seinserfassung)
vjerovanje: zahvaćanje vrednota (Werterfassung) ]
5.
K etici
1. Kao osnovno pitanje etike može biti sasvim jednostavno
pitanje o ispravnom životu odnosno o ispravnom provođenju
života. Pri tome treba odrediti pojam ispravnoga.
2. I pri ovakvom postavljanju pitanja može se poći od či­
njenice da je »smrt« posljednja riječ života (života! — ne ne-
života!).
3. Može biti različitih odgovora, ne samo prema povijesno
datim etikama s obzirom na pitanje o posljednjem dobru (he­
donizam, eudaimonizam, utilitarizam, energizam, etika savrše­
nosti itd.) i životnim dobima (mladost — hedonizam, muževna
dob — eudaimonizam i utilitarizam, socijalno usmjerenje, ener-
■gizam — etika savršenosti, individualno odnosno lično usmje­
renje) i si., nego i prema kulturnim (kultumo-povijesno uvje­
tovanim) postavkama, pri čemu bi se ali slično odgovaralo.
Dakle: »ispravan« život mogao bi se razumjeti u smislu jedne
»biološki« (prirodoznanstveno) usmjerene etike, jedne »aksio-
loški« (duhovnoznanstveno) usmjerene etike, jedne metafizi-
čki-religiozno usmjerene (ili temeljene) etike.
biološki — hedonizam, evolucioniizam
aksiološiki — etika savršenosti i si.
metafizički-religiozno — mistička etika (apsolutna etika
»čistoće«)
Vjerojatno bi mogle i drugačije usmjerene odnosno teme­
ljene etike biti konstruirane odnosno fundirane sa stajališta
smrti (etika izbavljenja!), odnosno pročitane iz života (to jest
doživljene smrti!).
29. VII 1944.