72
Sve te primjere moći će historik prikazati tako, da će oni
izilazit kao posljedica preizključivoga shvaćanja pravne ideje.
Historija Poljske još je 11 drugom pogledu zanimiva. Po
ljaci se neprestano dižu, da sbace trodržavno igo. U mnogom
slučaju imat će se pohvaliti nastojanje plemenitoga naroda
toga, a naglasiti neopravđanost postupka njegovih gospodara
— i to poglavito zato: što Poljaci o sebi bitisati mogu. Nije li
tako i s narodi na Balkanu?
Englezka poviest bilježi nastojanje Stota, koje je za tim
išlo, da se oni odiele od Engleza. Ovakvi primjeri, gdje se
godier u poviesti pojave, imati će se prikornimi pokazati. Baz-
dor medju istokrvnimi narodi neda se opravdati. Po tom će
sigurno ocieniti budući historik i nastojanje tako zvano „srbsko“
u kraljevini po zakonu i po prošlosti hrvatskoj.
Kolizije, kojim je produktom radničko pitanje, najbolje
će se moći razjasniti komunom parižkom; nu ne manje sgodno
dati će se one aplicirati na biedno stanje gradjanstva rimskoga
za obajuh Graccha. Domaća poviest Bima iza pnnskib bojeva
baš je točna kopija razvoja pitanja socijalnoga. Tu se histo
riku prilika pruža prikazati sukob ideje prava, pravednosti i
blagohotnosti te mogući njihov izmir. Time će on mladeži za
rana podati ravnalo, koje će joj kasnije u životu služiti za
ocjenu slična pojava.
Spominjuć plemenite Gracche, sjetismo se tragičnoga im
svršetka. Kad se je na forumu radilo o tom, da se provedu
zakoni Tiberijevi, vikne Scipio Nazika, glava protivne Graccbn
stranke: „Tko misli dobro po republiku, taj će za mnom!“ i
prouzroči time vrevu, n kojoj Tiberij bude ubijen. Bojeći se
pravedne osvete razjarenoga puka ode Nazika u Pergam —
i domovine si više ne vid je...
Scipio mladji, koji je u Španiji đočuo za smrt svaka si
Tiberija, reče: „Pravo je ! tako neka zaglavi svatko, tkogod