PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 1.
17
će Filoponovu tvrdnju iz njegova komentara 22. poglavlja treće
knjige
Analitike
, u kojoj hvali Aristotela ovim riječima: »On je bio
prvi i jedini koji je predavao o logičkim metodama.« Ali te Filo-
ponove riječi, ako se ispravno razumiju, ne potkrjepljuju Ave-
roesovo mišljenje, jer jedno je cijela logika, a drugo su metode
logike, kao što će uskoro biti očito. Odatle, dakle, započevši, valja
nam vidjeti ima li nešto istine u toj stvari.
Cjelokupna logika i logička metoda su [nešto] različito.
Logike
[na margini]
Mi kažemo – a to će se većini njih činiti novìnom – da se to
ime ‘logika’
,
koje rabimo za tu znanost ili sposobnost, kod Ari-
stotela ne nalazi nigdje u svim mu knjigama, bilo
Organona,
ili
drugima. Čita se, doduše, kod njega nekoliko puta ‘logički’, kao
u trećoj knjizi
Analitike
, poglavlje 16.: »Netko bi zaista na teme-
lju toga logički možda povjerovao.« Također se mjestimično čita:
‘logički problem’, ‘logičko dokazivanje’, ‘logički silogizam’ – kao
u 8. poglavlju 4. knjige
Analitike
. Ali niječem da se kod Aristotela
čita o cijeloj vještini [logike]; isto poričem da se to pojavljuje kod
Platona, Hipokrata, ikojega pitagorovca ili kojega od starih, osim
jedino kod Demokrita: on je napisao tri knjige pod naslovom
Lo-
gika
, kako tvrdi Laertije.
4
Dijalektika
[na margini]
Platon, međutim, naziva ‘dijalektikom’ ono što oni poslije
Aristotela te stoici logikom nazvaše. S time se i sam Aristotel sla-
že u 22. poglavlju 2. knjige
Retorike
, ovim riječima: »A razlikuju
homachi, manifestissime scientiae apud Graecos notus, qui fuit quoque
author reliquorum libroroum, qui in hac arte habent ac eorum, qui in arte
logica reperiunt, nec non tractatuum qui in scientia divina inveniunt, ip-
seque fuit inventor harum trium artium, nempe artis logicae, et scientiae
divinae ac naturalis scientiae, easque ipse perfecit.«
4
Usp. Diogen Laertije,
Životi
, 9.47.5.
10
15
20
25
5
