PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 6.
349
20
15
25
10
5
Ali onu <kontrarnost> koju niječu trebamo pretresti. Da se
ne čini
ἐρήμην καταδικάζεσθαι δοκῶμεν
6
, da je u osami osuđu-
jemo, saslušat ćemo Aristotela:
τὰ τῶν Ἀριστοτελικῶν λόγων
δικαιώματα
7
opravdavanja Aristotelovih razloga. »Treba, nai-
me, da budu suci a ne protivnici oni koji istinito trebaju dovoljno
prosuditi o predloženoj stvari,« kako je kod njega slavno upo-
zorenje onima koji filozofiraju. Neka se iznesu, dakle, kvalitete
koje zovu aktivnim i pasivnima, za koje Aristotel niječe, niječu
i njegovi da postoje u nebu; iznijet će se, kako mislim iz 2. po-
glavlja 2. knjige
O nastajanju
, tj. ove:
[1] θερμὸν – ψυχρόν͵ [2]
ξηρὸν – ὑγρόν͵ [3] βαρὺ – κοῦφον͵ [4] σκληρὸν – μαλακόν͵ [5]
γλίσχρον – κραῦρον͵ [6]τραχὺ – λεῖον͵ [7] παχὺ – λεπτόν
8
, »to-
plo – hladno, suho – vlažno, teško – lagano, tvrdo – mekano, čvr-
sto – drobljivo, hrapavo – glatko, grubo – nježno.« I da nešto ne
bi nedostajalo u tom nabrajanju od drugdje će dodati:
[8] πυκνὸν
– μανὸν
9
, gusto i rijetko. [430] Od tih osam povezivanja prva dva
zovu primarnima, ostala koja su nastala iz njih, sekundarnima;
a za ova opet piše da su nastala iz onih. »Nježno pak i grubo i
čvrsto i drobljivo, tvrdo i mekano i druge razlike, iz njih su.«
Tu stvar u cijelom tom poglavlju istražuje. U njemu uči ta-
kođer da su od prvih <kvaliteta> toplo i hladno aktivne, dvije
pasivne su vlažno i suho, a za težinu pak i laganost niječe da su
bilo aktivne, bilo pasivne i daje razlog: »Za njih se ne kaže da
čine nešto drugo, ili da trpe od drugog.« Da su ostale pak, jedne
aktivne, druge pasivne izrijekom poučava. »Naime, čvrsto <i>
vlažno je nešto trpno.« I: »Mekano koje se povlači u sebe.« Ako
je to pasivno, njima kontrarno bit će aktivno. »Uzroci kontrarnog
6
Usp. ARIST. Cael. 279b.10.
7
Parafraza, usp. ARIST. Cael. 279b.9.
8
Usp. ARIST. GC 329b.18–19
9
Usp. npr. ARIST. Metaph. 985b.11–12.
