PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 1.
19
Aristotel nije na pravom, na vlastitom mjestu raspravljao, dok
o počelima raspravlja u dvije knjige
Fizike
. Tako s poštovanjem
štuju ugled čovjeka, premda žele da ih se i po snazi i po argu-
mentima zove filozofima, da se ne usuđuju, da kažem ne samo
istraživati ono istinito, nego ni imenovati ga. Usudimo se ipak
mi nešto <reći>, jer smo slobodni od svake zakletve i ne tra-
žimo naslov filozofa na temelju autoriteta ni nauka bilo kojeg
čovjeka, nego na temelju ljubavi i težnje prema istini; a ako ta
ljubav i ta težnja ne zaslužuju naslov filozofa – onda ga niti ne
tražimo.
Na mnogim mjestima, osobito u 6. knjizi
Metafizike
(za sada
se, naime, služimo prihvaćenim naslovima) u prvom poglavlju, i
u 11. knjizi u šestom
16
poglavlju, na oba je mjesta veoma slavnim
rečenicama Aristotel razlikovao fiziku od prve filozofije. Prvo:
»Naime, ako ne postoji neka druga supstancija, osim onih koje su
po prirodi složene, fizika bi bila prva filozofija; ako pak postoji
neka nepokretna supstancija, ona je prije i prva filozofija i opća
zato jer je prva. I ona će promatrati biće kao biće, te ono što jest
i ono što mu pripada kao biću.« Na drugom mjestu: »Ako su
dakle fizičke supstancije prve među bićima, fizika će biti prva
među znanostima; ali ako postoji neka druga narav i supstancija
koja je odvojena i nepokretna, nužno je da o njoj postoji druga
znanost i da je prije fizike i da je općenito prije.«
Na ovimmjestima najjasnija je razlika između dviju znanosti.
Na prvom se mjestu također iznosi da prva filozofija proučava
biće kao biće i akcidente biću kao biću. To je također napisao i na
početku 4. knjige: »Postoji neka znanost koja promatra biće kao
biće i ono što mu pripada po sebi.« Da je to pak ona znanost koju
16
U suvremenim izdanjima taj se tekst nalazi u sedmom poglavlju.
5
10
15
20
25
