11
[364]
PERIPATETIČKE RASPRAVE
SVEZAK IV. KNJIGA 1.
O počelima prirodnih stvari
Nakon što smo u prethodna dva sveska raspravili o svemu
što bi se ticalo slaganja i neslaganja
1
Aristotela s Platonom i sa
starijim filozofima, čini se da se treba spustiti na raspravljanje o
samoj Aristotelovoj filozofiji i o njezinim vlastitim naucima. Če-
tiri su dijela njegove filozofije bila najvažnija: prirodna filozofija,
božanska, građanska i logika. U ovoj <logici
2
> ga je napustio nje-
gov najdraži učenik, izvrsni Teofrast. Stoici su ga jako čerupali,
ti isti, Epikur, Platon, Pitagora i pitagorovci nadvisili su ga tako-
đer i u građanskoj filozofiji. U božanskoj filozofiji tako je daleko
zaostao iza leđa Platona, pitagorovaca, Egipćana i Kaldejaca da
im ni tragove ne slijedi niti ih stiže. Dio pak prirodne filozofije
učinio ga je veoma slavnim.
Premda ga je upravo u njoj u mnogim dijelovima napustio isti
Teofrast, a pobijali su ga Ksenarh, Boet, Atenej i drugi, kao i mno-
gi platoničari: Plotin, Proklo i drugi, ipak je od vremena Averro-
esa, od prije 400 godinā, sve do našeg doba bilo opće mnijenje i
suglasje ljudi da se Aristotel izdigao iznad svih ostalih smrtnika.
Ta cijela prirodna filozofija obuhvaćena je u 52 cjelovite knji-
ge koje su preostale od mnogih koje je napisao. Neki su ih razdi-
jelili u 618 poglavlja. U ovim tako brojnim poglavljima i knjigama
raspravlja se samo o devet općih teorema ili teza, ili ih više voliš
1
Usp. naslove drugog i trećeg sveska
Peripatetičkih rasprava
: II. sv. Aris-
totelis et veterum philosophorum concordiam continens i III. sv. Aristote-
lis et veterum philosophorum discordiam continens.
2
Usp. npr. Bobzien Susanne, Wholly hypotetical syllogisms,
Phrone-
sis
. A Journal for Ancient Philosophy, str. 87–137, 2000. I Bochenski Joseph,
La logique de Théophraste
, Librairie de l’ Université 1947. Reprint New York,
Garland 1987.
5
10
15
20
25
