Ako sudari većih razmjera i udari dubljih posljedica, kako su
ovdje isticani, i ne pogađaju svuda i svagdje ni uvijek i podjednako
sve zajedništvo, iznose ipak sva razdoblja sa svih povijesno obilježe­
nih, poviješću osvijetljenih zemaljskih područja mnoga uvjerljiva svje­
dočanstva o njima. Kako život nosi i poželjno i nepoželjno, a povijest
stoga i zna i prima kako dobro tako i zlo, čini se i neizbježnim, da se
između zajednica kriju i njihova naličja, prividna zajedništva, nazovi-
zajednice. A kako toga ne bi i bilo, kad svrhe i smjernice, što hoće
određena ili izabrana lica poticati na neprisiljenu, rođenom pobudom
izazvanu suradnju osjećajem supripadnosti i živom voljom za nju,
ukratko životvornom uzajamnošću, znadu biti zadahnuta pokretalima,
koja prema prilikama već samom svojom nazočnošću ograđuju ili
ometaju nužno moći i sile, koje se pod svaku cijenu hoće održati, a
to mogu nasuprot onakvih zajednica najbolje, kako se čini, ili možda
i jedino u opreci, u protivštini prema njima i u borbi, podmukloj ili
otvorenoj, protiv njihovih uvjerenja i ciljeva, na koje ih ona u postav­
ku svrha upućuju. Ta okolnost otkriva međutim, kako zajednica zna
doći u položaj, gdje se, koliko živi u nje volja za ostvarenjem zadanih
jo j zadaća bitnih po opravdanje njezina opstojanja, mora boriti za
slobodu namjerenja i djelovanja, za održanje svojega svijeta i moguć­
nost ustrajanja u istini i neokrnjenosti. I takva borba biva to značaj­
nijom, što padanje u prividnost ne krnji samo ili i razara samu zajed­
nicu, koje se izravno tiče, već prema bistvu smjernica i značaju ciljeva
jo j može pogađati i samu povijesnu predaju, koja oživljava te tako
reći othranjuje i stvarno podržava širu i najširu družbenu cjelinu, ko­
jo j onako ugrožena zajednica pripada, a koja već kao takva ne može
da opstoji u nekoj potpunoj izoliranosti, pa i ne živi odvojeno od svoje
družbene okoline ili izdvojena iz nje. Kako pak istaknuta borba nije
samo znatna i značajna po same uže zajednice upletene izravno u nju,
već ih premaša mogući se odraziti u daleko širim granicama, to se do­
gađanje izazvano mogućnošću i činjenicom prividna zajedništva iska­
zuje očito povijesno relevantnim, dok zadire u bistvo družbenog bića i
prekriva ga u mogućoj općenosti.
U najpriprostijim se i najsloženijim prilikama, pri najužim kao
i najširim sastavima zajednice može u izvjesnim okolnostima naći tak­
va iskrivljenost bića, kakvu zna proizvesti životna sudbina čovječja
pri prijelazu zajednice u njezinu prividnost, pri nastajanju i postoja­
nju nazovizajednice. Kako povijest potvrđuje i više još i bolnije sam
življeni život da shvatiti, pogođeno može u tome smislu biti sve za­
jedništvo bez izuzetka. A napose će tome biti izložene šire i s obzirom
na javnost utjecajnije zajednice, kojima smisao uzajamnosti stoji do
osobite osnovne družbeno značajne i općeno znatne svrhe. Najočitije
se pak ukazuje a i najnepodnošljivije nadaj e opasnost po unutrašnju
istinitost i integritet prave zajednice na tlu državna totalitarizma, koji
se, bit će po nuždi, daje na to, da svu družbenu povezanost sebi bez
izuzetka podvrgne pritijesnivši je u odnose podređenosti uz prividnost
suodređenosti članova vezanih na ustrojstvo takve zajednice te se pri
tome i ne žaca često i najkrućih mjera prisile.
Kako bi se prema upravo istaknutome mogućem slučaju moglo
govoriti upravo o patvorenu zajedništvu, o zajednici patvorena ustroj­
27
75
1...,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26 28,29,30,31,32,33,34,35,36,37,...47