Uloga Hermesu Trismegistu i Zoroastru pripisanih spisa
XXXIV
Petrić ističe kako su filozofima prije Aristotela isto filozofija
i mudrost. Aristotel ih, međutim, razlikuje. Započinjući raspra-
vu u prvoj knjizi razglabanjem o biću, ističe kako je prije sviju
pitagorovaca i Platona to bio predmet promišljanja egipatskih
svećenika, a prije sviju Merkurija Termaksima,
24
i još prije njega
Kaldejaca od kojih se »u sve narode proširila znanost o svijetu«
i u »kojih je bila savršena filozofija«.
25
Da bi potkrijepio tezu o
Aristotelovim prethodnicima koji raspravljaju o biću, na prvome
mjestu navodi Hermesov spis
Pastir ljudi
(to je traktat naslovljen
s
Poimander
, ustvari prvi traktat u zbirci
Corpus hermeticum
u ve-
ćini izdanja Hermetičkih spisa), u kojemu učenik traži odgovor
na pitanje o bićima i Bogu
26
(
Μαθεῖν θέλω τὰ ὄντα καὶ νοῆσαι
τὴν τούτων φύσιν καὶ γνῶναι τὸν θεόν
). Potom navodi izvod
iz petog traktata
Corpus hermeticum
-a (
Hermetis Trismegisti ad fi-
lium suum Tatium/Govor Hermesa Trismegista sinu Tatu
) gdje se o
počelu svega, Bogu i ocu, kaže kako je on
sva bića i sva ne-bića
, s
tim da je »Bića objelodanio, a ne-bića ima u samome sebi«. Valja
napomenuti da je to stav što će ga Petrić ponoviti i na nekoliko
mjesta u svojoj
Novoj sveopćoj filozofiji
.
Petrić potom navodi Hermesovu razdiobu bića na tjelesna
i netjelesna, smrtna i vječna, tj. božanska te koncepciju najvišeg
počela koje je ujedno otac svega. Pozivajući se na mjesta iz trak-
tata
Vrč ili monada,
naglašava kako je Hermes razlučio bića
»na
znanstveni način«.
Ističe kako je i Hermes tragao za odgovorom
na pitanje što je najviše počelo i uzrok svega bića što je razvidno
napose u traktatu
Sveopći govor
(
Sermo universalis
)
.
U tom trak-
24
Vrlo često Petrić rabi i ovaj oblik Hermesova imena, što čine i Ficino
i Pico.
25
Tu Petrić očito preuzima jednu drevnu predaju o nehelenskim poče-
cima filozofiranja, kojoj su se priklanjali napose novoplatoničari. Prema toj
predaji sva je mudrost Grcima došla od Egipćana i Kaldejaca. O tome vidi i
tekst F. Zenka »Petrićeva inicijativa deheleniziranja filozofije i kršćanske teo-
logije«,
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine
67–68 (2008), str. 13–26.
26
U Hermetičkim spisima uglavnom se ne govori o Bogu kao osob-
nom Bogu, već prije kao o počelu – Jednom. No kako Petrić u svom teks-
tu imenicu »Deus« piše svagda velikim slovom, to smo i u ovom tekstu
zadržali posvuda veliko slovo.
