Uloga Hermesu Trismegistu i Zoroastru pripisanih spisa
XXXI
ta). Petrić se uključuje u tu diskusiju oko slaganja odnosno nesla-
ganja Aristotelove filozofije ne samo s Platonovom, već i ostalim
filozofima što mu prethode.
Pritom to slaganje Aristotela sa starijim filozofima razrađuje
na području dijalektike, znanosti o biću, teologije, matematike,
fiziologije, fizike, i praktične filozofije, i to u osam knjiga.
U prvoj knjizi, u kojoj se razmatra
logika,
Petrić tvrdi kako
se sam termin »logika«, bez obzira na to što se Aristotela smatra
izumiteljem logike, ne može naći nigdje u Aristotelovim spisima.
Ističe da tu riječ prvi put nalazi u Demokrita koji je o tome napi-
sao tri knjige. U Aristotelovim djelima moguće je naći samo pri-
djev ili prilog »logički«. No bitno je da je ono, što Aristotel prora-
đuje kao logiku za Platona dijalektika. S time da su Aristotelova
logika i Platonova dijalektika istovjetne slaže se i Aristotel. Pla-
ton je pak, prema izvješćima mnogih, i prvi izumitelj dijalektike.
Pritom Petrić drži kako treba razlikovati dvije vrste dijalektike
– jednu koja je zapravo logika i onu koja raspravlja
za
i
protiv
na
temelju vjerojatnih mnijenja. Poziva se na Plutarha kao jednog
od zagovornika stava po kojem su logika i dijalektika istovjetne.
Potom navodi mjesta iz Platonovih dijaloga na kojima je utvrđe-
no značenje dijalektike. Zatim povezuje dijalektiku s metodom
postavljanja pitanja i davanja odgovora što je u uskoj vezi s for-
mom dijaloga u kojoj Platon piše svoja djela. Na kraju Petrić na-
pominje da, premda se smatra da je Platon prvi pisac dijaloga,
prije njega postoje
mnogo stariji
dijalozi Hermesa Trismegista i
njegova učenika Asklepija, ali onda i nekih drugih grčkih misli-
laca.
20
Iz toga je razvidno da je već u drugom svesku
Rasprava
za
Petrića utvrđena datacija prema kojoj je Hermes Trismegist raniji
od Platona. Tu će dataciju izložiti podrobnije u trećem svesku
Peripatetičkih rasprava
gdje donosi tzv
. origo scientiarum,
tj. izlaže
o podrijetlu znanosti.
21
20
Valja svagda imati na umu da Petrić Platona smatra jednim od drev-
nih teologa, sljedbenikom Orfeja i Pitagore i u krajnjoj liniji sljedbenikom
učenja Zoroastra i Hermesa Trismegista.
21
Usp. F. Patricius/F. Petrić:
Discussionum peripateticarum…/Peripate-
tičke rasprave…
, (ur. Olga Perić i Mihaela Girardi-Karšulin), sv. III, str. 314.
