Uloga Hermesu Trismegistu i Zoroastru pripisanih spisa
XXII
sana
Kaldejska proroštva
3
i Hermesu Trismegistu
4
pripisani spisi,
tj. hermetički spisi.
5
Prijevode obiju skupina spisa s grčkog na la-
pod naslovom
Avesta
(
Učenje
)
ili
Zend avesta,
koji se smatraju svetim teks-
tovima zoroastrizma.
3
Ono što danas poznajemo kao
Oracula chaldaica
/
Kaldejska proroštva
zbirka je fragmenata sakupljenih iz djela uglavnom novoplatoničkih filo-
zofa koji se, kad izvještavaju o kaldejskim učenjima, referiraju na jednu
stariju zbirku stihova pripisanu Julijanu Teurgu. Ta starija zbirka nije saču-
vana, a nastala je najvjerojatnije u 2. st. Većina novoplatoničkih filozofa piše
komentare tih proroštava, koja, kako ističe Petrić, nisu proricanje budućeg,
već izrijeci o onom božanskom. Sadržajno su učenja zbirke najsrodnija
srednjem platonizmu, s tim da su u njima neosporno prisutni i elementi
istočnjačkih i misterijskih religija. Zbirku koja se uglavnom oslanja na eks-
cerpte iz Prokla sastavlja u 11. stoljeću Mihael Psel, a na to se njegovo iz-
danje oslanja ono Georgija Gemista Plethona, koje je opet pretpostavka Pe-
trićeva izdanja
Kaldejska proroštva
. Većina novoplatoničkih filozofa, koje u
tome slijede renesansni novoplatoničari, drže te stihove božanski objavlje-
nima. O tome opširnije vidi u:
Franciscus Patricius: Zoroaster et eius CCCXX
Oracula chaldaica/Frane Petrić: Zoroaster i njegovih tristo i dvadeset Kaldejskih
proroštava
, Institut za filozofiju, Zagreb, 2011. (ur. E. Banić-Pajnić).
4
Hermes Trismegist kome se pripisuju hermetički spisi polumitska je
ličnost, nastala spajanjem dvaju božanstava – grčkog Hermesa i egipatskog
Thota. Petrić, kako proizlazi iz dodatka
Nove sveopće filozofije
(posvuda da-
lje u bilješkama navodi se kao NSF), razlikuje dva Hermesa Trismegista
– jednog, iznalazača pisma, smješta u vrijeme Ozirisa i Izide, a drugog,
njegova unuka, smatra autorom hermetičkih traktata. Obojica su, prema
Petriću, živjela prije Mojsija. Za Petrića je, uz Zoroastra, najznačajniji pred-
stavnik
prisci theologi.
5
O spisima
priscae theologiae
, poglavito o hermetičkim spisima usp.
knjigu E. Banić-Pajnić
Smisao i značenje Hermesove objave
, Globus – Institut
za filozofiju, Zagreb, 1989. Ovdje o tim spisima rezimiram u najkraćim
crtama: Hermetičke spise čini skupina tekstova što se javljaju pod imenom
Hermesa Trismegista, a obuhvaćaju tematski raznovrsne tekstove, od onih
vezanih uz astrologiju, magijske recepte, jatromatematiku, alkemiju do fi-
lozofijsko-teologijskih traktata, rasprava iz astronomije, fizike, psihologije.
Sve su to discipline što se u vrijeme slabljenja grčkog racionalizma javlja-
ju pod imenom ‘znanosti’. Spisi pripisani Hermesu Trismegistu nastaju
uglavnom u razdoblju od 4. stoljeća pr. Kr. – 4. stoljeća naše ere. Većina
njihovih suvremenika te spise drži za objavljenu istinu, a takvu kvalifika-
ciju prihvaćaju i renesansni filozofi, pa i Petrić. Prema A. J. Festugièreu,
»Hermetizam je jedan od oblika što ga je poprimila helenistička pobožnost
kad se, umorna od racionalizma, prepustila revelaciji« (A. J. Festugière,
La
révélation d’Hermès Trismégiste
, I., 83). Valja naglasiti kako se literarni žanr
