Uloga Hermesu Trismegistu i Zoroastru pripisanih spisa
XL
U šestoj knjizi raspravlja zatim Petrić o svakom pojedinom
od ključnih pojmova filozofije prirode. To razglabanje koje »obu-
hvaća podudarnosti [sc. učenja] u naucima o prirodi« započinje
raspravom o počelima. Na prvommjestu prorađuje materiju kao
počelo. Pritom navodi mjesta na kojima Aristotel određuje ma-
teriju. Zatim razmatra što je od svih određenja materije Aristotel
preuzeo od svojih prethodnika. Tu, prije svega, navodi Platono-
va i Okelova određenja materije.
Nastavlja raspravom o formi, ističući kako je oblikovni uzrok
svijeta Aristotel preuzeo od Platona, pitagorejaca, a u krajnjoj lini-
ji od Egipćana i Kaldejaca. Pritom ne spominje izričito ni Hermesa
Trismegista ni Zoroastra. Govori potom o djelatnom i svršnom
uzroku. Naglašava kako se Aristotel u pogledu svršnog uzroka
slagao s Platonom, pitagorejcima, Egipćanima i Kaldejcima time
što je i on prihvaćao stav po kojem je taj uzrok – Bog.
Raspravljajući o svršnom uzroku, iznosi izričito izvode iz
kaldejskih učenja, pri čemu navodi mjesta iz Pselova izvješća o
tim
učenjima:
35
»Sada pak sveopće razloge uma, duševne i pri-
rodne, koje um duši daje, a duša prirodi…« Potom navodi slične
Hermesove stavove iz hermetičkog traktata
Ključ
prema kojem je
»Um […] u razumu, razum u duši, duša u duhu, duh u tijelu«.
36
S Hermesom se, ističe Petrić, Aristotel slaže u tome što je i ovaj
tvrdio da sve ovisi o jednom počelu.
35
O tome vidi u:
Franciscus Patricius: Zoroaster et eius CCCXX Ora-
cula chaldaica. …
U knjizi se nalaze dva kratka Pselova opisa sadržaja
Kaldejskih proroštava
. Jedan od tih kratkih prikaza
Proroštava
u Petriće-
vu izdanju koji nosi naslov
Od istog (sc. Psela) po poglavljima o kaldejskim
učenjima
je editio princeps. Navedeni izvod je iz prvog teksta koji Petrić
naslovljava kao
Pselovo izlaganje asirskih učenja po poglavljima
,
a u navede-
nom izdanju prijevod glasi: »Čas smatraju da su ideje pojmovi očinskog
uma, a čas da su opći razlozi uma, duše i prirode, koje Um daje samoj
duši, a duša prirodi.« Valja napomenuti da je Mihael Psel, oslanjajući se
uglavnom na Proklove komentare, u 11. stoljeću sačinio zbirku fragme-
nata kaldejskih učenja koja je temelj svih kasnijih pa i suvremenih izda-
nja
Kaldejskih proroštava
.
36
U Kaldejskim proroštvima
nalazimo stih (150.) sličnog sadržaja: »Po-
ložio je naime Otac ljudi i bogova um u dušu, a dušu pak u naše tromo
tijelo.« Usp. spomenuto izdanje
Kaldejskih proroštava
, str. 157.
