PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 5.
331
5
jesu, po istom razlogu koji se Simpliciju
49
činio tako valjanim. To
o obliku.
Dodajmo: nebo je svakako kružno, da li se kružno kreće zato
jer je kružno, ili zato jer je nebo? Ako zato jer je nebo, kakav god
imalo oblik, kretat će se kružno. Ne priječe matematičari, mudri
muževi, niti majka priroda da se tijelo bilo kojeg oblika, ako se
postavi na os, može kružno kretati. Zašto je, dakle, mislio da je
nebu nužan kružni oblik da bi se ukrug kretalo? Kružan oblik
nije razlog, nije uzrok kružnog kretanja, nego je njegov istinit
uzrok što se kreće oko osi, ma kakvo [427] bilo to tijelo koje se
uokrug vrti. Primjer je Iksion
50
u podzemlju, kod nas meso pri-
čvršćeno na ražanj.
No dobro, nijedan oblik, nijedno tijelo nema početak ili kraj
oblika; pitam, što ima zajedničko ili srodno početak oblika s po-
četkom kretanja? Kamen kojeg god ga je oblika priroda ili slučaj
ili vještina oblikovala, može se kretati prema dolje, ili nasilnim
poticajem, ili prirodnim padanjem – neka nam kaže cjelokupni
senat i narod peripatetički, da li je kretanje imalo početak? Ako
nije imalo, jer njegov oblik nema početak, kretao se, dakle, u
vječnom vremenu, njegovo kretanje također će biti vječno, jer
oblik tog kamena nema kraj. Ako je pak imao početak kretanja
kad je započeo padati, recite nama, neupoznatima do sada s tim
čudom, u kojem je dijelu oblika bio početak tog kretanja. Ako
49
Usp SIMPLICIUS in Cael. 7.424.17–24: Μήποτε δὲ τὴν ἀρχὴν καὶ
τὸ μέσον καὶ τὸ τέλος οὐ τοπικῶς λαμβάνει μόνον ὁ Ἀριστοτέλης͵ ἀλλὰ
καὶ χρονικῶς καὶ κατὰ τὴν κίνησιν. δηλοῖ δὲ καὶ αὐτὸς τὴν ἐλάττονα
πρότασιν τὴν λέγουσαν͵ ὅτι ἡ κύκλῳ φορὰ οὔτε ἀρχὴν ἔχει οὔτε μέσον
οὔτε τέλος͵ ὑπομιμνήσκων διὰ τοῦ τῷτε γὰρ χρόνῳ ἀίδιος καὶ τῷ μήκει
συνηγμένη καὶ ἄκλαστος· ὥστε μήτε κατὰ τὸν χρόνον ἀρχὴν ἔχειν ἢ
μέσον ἢ τέλος μήτε κατὰ τὴν φορὰν ἢ τὸ διάστημα κυκλικὰ ὄντα· τὸ
γὰρ τῷ μήκει συνηγμένον καὶ ἄκλαστον καὶ περὶ τῆς κύκλῳ φορᾶς
εἴρηται·
50
Iksion je bio kralj tesalskih Lapita, ubio je oca svoje žene kad je ovaj
tražio miraz. Zeus ga je ipak primio na Olimp. Iksion se zaljubio u Heru, a
kako mu je Zeus bio sklon učinio je dvojnicu Here, Nefele s kojom je Iksion
rodio Kentaura. Iksion se hvalio da je osvojio Heru, pa ga je Zeus kaznio
pribivši ga na gorući kotač na kojem se vječno vrti govoreći: Budite zah-
valni svojim dobročiniteljima.
10
15
20
