PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. IV. knj. 5.
333
25
5
30
naznačite da je prvi dio kamena pokrenut zajedno s početkom
kretanja, popustit ćemo vam, čak ćemo vas obožavati. Ako ne
naznačite, sve dok ne naznačite, smatrat ćemo sigurnim, da ne
možete naznačiti. I bit ćemo uvjereni da se to nužno događa iz
tog razloga i uzroka, što je to nemoguće naznačiti, jer nema ni-
kakvog srodstva između početka oblika koji ne postoji i početka
kretanja koji jest nešto.
Neka pada kamen bez pravilna ili imenovana oblika. Da li se
zato, jer nije ravan, neće kretati pravocrtnim padanjem, nego će
tvoriti kretanje slično obliku? Neka također bude ravan, da li zato
pada po pravoj crti, jer je ravan ili zato jer je težak? Aristotel je
poučavao u prvoj knjizi
O nebu
i na drugim mjestima da je uzrok
pravocrtnog kretanja težina i laganost; a ravnost ili zakrivljenost
oblika nije priznavao za uzrok. Stoga smo sigurni da se Aristotel,
kada stavlja uzrok kružnog kretanja u okruglost oblika, šali, da
nam se ruga i da nas ismijava – kad iz nepostojanja početka u
sfernom obliku izvodi nepostojanje početka kretanja neba, stvari
koje nisu međusobno povezane nikakvim srodstvom. Razlog za-
što da to vjerujemo, dao nam je sam Aristotel u knjizi
O osjetilu
:
»Zar neće osjetilno biti sastavljeno iz osjetilnog? No nužno je
51
:
ne iz matematičkog.« Krug je matematički lik, kretanje je osjetil-
na stvar i prirodna. Kakvog, dakle, međusobnog posla imaju?
Osjetilno ne nastaje iz matematičkog. Kaže da kružnica aktualno
nema početak, sredinu i kraj, a u mogućnosti kaže da ima. Da li
će ta mogućnost ikada doći do ozbiljenja? Ako ne, uzaludna je i
ništa ne pridonosi ovom kretanju. Ako dođe, što će pridonijeti?
Da li će dati kružnici početak, sredinu i kraj, ili neće dati? Ako
ne da, ništa neće priječiti da kretanje ne započne. Ako bude dala,
donijet će početak kretanju i sredinu i kraj – <kretanje> dakle nije
vječno.
No učio nas je u 3. knjizi
Fizike
da je nerazumno vjerovati mi-
šljenju:
τὸ δὲ τῇ νοήσει πιστεύειν ἄλογον
. Prijelaz od matema-
tičkih <predmeta> dohvaćenih mišljenjem na mnogo je mjesta
51
Tj. nužno je da bude sastavljeno iz osjetilnog.
10
15
20
