Metode
Peripatetičkih rasprava
XXXI
Vratimo se Petrićevu izvođenju o odnosu sfernosti neba i
nepostojanju kontrarnog u nebu. Petrić pita, na čemu se temelji
sfernost onoga što se kontinuirano nastavlja na prvo nebo (koje
je sferno). Prvo sljedeće nebo koje se nastavlja na krajnje (tj. prvo)
nebo je Saturnov krug – pa se pitanje precizira ovako: na temelju
čega jest Saturnovo nebo, koje se kao prvo kontinuirano nastav-
lja na prvo nebo, sferno. Petrić odgovara: Saturnovo je nebo sfer-
no zato što prvo sferno nebo svojom
tvrdošću
oblikuje Saturnovo
nebo, koje je u odnosu na njega
mekano,
u sferni oblik.
To sferno oblikovanje ili utiskivanje sfernog oblika napredu-
je sve do sfere Mjeseca i to ne samo ako je riječ o kontinuiranom
nastavljanju, nego i onda kada je riječ (samo) o doticanju. Sfera
vode, zraka i vatre nisu kontinuirane, dodiruju se, ali su sfernog
oblika na temelju kontinuiranog nastavljanja nebeskih sfera i po-
tom doticajnog nastavljanja elementarnih sfera. To je struktura
ili, da tako kažem, topografija svijeta kako je Petrić izlaže prema
Aristotelu, odnosno tako Petrić tumači Aristotelovu topografiju
svijeta. Sada se postavlja pitanje kako se s obzirom na tu struk-
turu može odgovoriti na pitanje ima li ili nema kontrarnosti u
nebu.
Prvo (krajnje) nebo utiskuje svoj oblik, Saturnovo nebo po-
pušta pritisku i biva oblikovano od prvog neba. Prvo je, dakle,
nebo
tvrdo
, Saturnovo u odnosu na njega
mekano
. I tako redom,
dok na kraju sfera zraka (
tvrda
) ne oblikuje (
mekanu
) sferu vode.
Iz tog opisa oblikovanja sfera proizlazi, po Petriću, ponajpri-
je da u nebu postoji kontrarno: tvrdi, aktivni oblik prvog neba i
mekani pasivni oblik Saturnove sfere, potom tvrdi oblik Satur-
nova kruga koji oblikuje mekani krug Jupiterova kruga – itd.
Kako prethodna sfera određuje oblik onoj koja slijedi, tako je
prethodna tvrda u odnosu na onu koja slijedi, a oblikovana koja
slijedi mekana je u odnosu na onu koja ju oblikuje i koja joj pret-
hodi. Prema tome postoji u nebu barem kontrarnost
tvrdog
i
me-
kanog
.
legem ipsam, quae utcumque exiguo saltu utique violatur nihilo minus,
quam maximo; cum nimirum magnum, et parvum sint tantummodo res-
pectiva: et iure quidem id censuit;«
