Franciscus Patricius: Discussionum peripateticarum tomus quartus (Liber I-V) - page 28

Metode
Peripatetičkih rasprava
XXVIII
njega više nije puko
mnijenje
. Svijet iskustva za Petrića je neupit-
no kauzalno i inteligibilno strukturiran, njegovu inteligibilnost
nije potrebno dodatno dokazivati. To je, može se reći, ne samo
odmak od Aristotela nego je ujedno i jedan
neplatonički
element
u Petrićevu novoplatonizmu.
Iskorak od razmatranja o pretpostavkama u empirijsko opi-
sivanje fenomena ili »zaborav« pitanja o pretpostavkama, prem-
da se u povijesnofilozofskom smislu može sagledati kao neuoča-
vanje onog bitnog u Aristotelovoj filozofiji, predstavlja zapravo
pretpostavku za izdvajanje empirijskog istraživanja i opisivanja
fenomena iz filozofije.
2. Petrićeva antinomija
Jedna od zanimljivih Petrićevih argumentacija jest i postupak
koji možemo nazvati Petrićevom antinomijom. Riječ je o argu-
mentaciji koju Petrić rabi u šestoj knjizi IV. sveska
Peripatetičkih
rasprava
, sveska koji, kako smo rekli i kako sam Petrić navodi, sa-
drži ocjenu Aristotelovih učenja. Ta šesta knjiga nosi naslov »O
vječnosti i biti neba« i u njoj Petrić podvrgava kritici Aristotelovo
učenje o nebu, prije svega Aristotelov stav da u nebu ne postoji
ništa kontrarno. Na temelju dokaza da u nebu nema ničeg kon-
trarnog Aristotel dalje izvodi da nebo, nebesko kretanje, mora
biti vječno (jer propada samo ono kontrarno od kontrarnog).
Osporavajući Aristotelovo shvaćanje da u nebu nema ničeg kon-
trarnog Petrićeva je temeljna namjera pobiti Aristotelovo učenje
o vječnosti neba.
Petrićeva se argumentacija širi u više smjerova; ovdje je,
međutim, za nas zanimljiv samo jedan smjer argumentacije, tj.
onaj koji možemo nazvati
Petrićevom antinomijom
.
Na početku razmatranja Petrić pita: kakoAristotel može znati
da u nebu ne postoji ništa kontrarno? Točnije bi zapravo pitanje
trebalo glasiti: kako Aristotel može znati da u nebu ne postoje
kontrarnosti? Pitanje se precizira: znade li Aristotel
osjetilom
ili
na osnovi
razloga
da u nebu nema ničeg kontrarnog. Osjetilom (tj.
vidom), izvodi Petrić, Aristotel bi mogao znati da u nebu
postoji
kontrarnost
svjetlog
i
tamnog
. Druga osjetila do neba ne dopiru.
1...,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27 29,30,31,32,33,34,35,36,37,38,...440
Powered by FlippingBook