377
1807. god. pri objavljivanju nosila i naslov »Wissenschaft der
Erfahrung des Bewusstseins«. Hegelov a p s o l u t , koji je u
toj apsolutnoj znanosti došao do svijesti, analogan je Marxo-
voj p r a k s i (Praxis) koja u »jednoj jedinoj znanosti« — u
»povijesti« biva svjesna sebe same, i kao svjesna praksa ili,
što je isto, »svjesni bitak« prevladava stadij u kojem je vla
stite proizvode smatrala t u đ i m, tj. stadij svojeg o t u đ e
n j a .
Međutim, ostaje pitanje koliko i takova »apsolutna zna
nost« još uvijek k a o z n a n o s t mora računati s d a
no š ć u svog predmeta, sada shvaćenog kao a p s o l u t n i
predmet? Ovakova filozofija kao apsolutna znanost s u s t a je
pred zadatkom mišljenja p o v i j e s n o s t i povijesti jer ona
povijest shvaća kao povijest a p s o l u t a i time je u njenoj
biti snižava, obezvređuje. Marxova intencija ozbiljenja filo
zofije nije, kako neki (Landgrebe, npr.) misle, odgađanje
programa Hegelove filozofije u doglednu budućnost i time
samo faktičko proširivanje, ali ne i n a č e l n o razbijanje
zatvorenosti Hegelovog vanpovijesnog sistema. Ona je pro
gram prevladavanja pred-povijesti u ime izvorne povijesti
same. »Eshaton«, koji različiti interpreti (Lowith, npr.) pri
pisuju Marxu, stran je posljednjim intencijama njegove mi
sli. »Komunizam«, kao riješena zagonetka pred-povijesti, po
sljednji je cilj samo ako gledamo od pred-povijesti na ovamo;
o sebi je on p o p r i š t e i s k o n a spram budućnosti otvo
rene, njom nošene, i s t i n s k e p o v i j e s t i . 9 Ova se povi
jest ne može misliti u okviru i sa stajališta apsolutne znano
sti koja već računa s datošću svog, makar apsolutnog pred
meta koji joj, u njenom totalnom nizu definicija o njemu,
sam određuje smisao i domet. Ova se povijest može misliti
samo tako da se b i v s t v u j e u s v i j e s n o j tj. p r i
s e b n o j p r o - i z - v o d n j i b i ć a i z b i t k a u p o v i
j e s n i s v i j e t . Pomirenje filozofije i zbilje, ozbiljenje fi
lozofije i, ujedno, obistinjavanje zbilje, nije više moguće u
POVIJEST
9
Marx
kaže u svojim .pariškim manuskriptima: »(Komunizam
je nuždan oblik i energičan princip najbliže budućnosti, ali komu
nizam nije kao takav cilj ljudskog razvoja ...« (usp. »Rani rado
vi, Kultura, Zgb, 1953, str. 237).
