2
Filosofičko nastojanje oko spoznaje kulturne zazbiljnosti, kako bi se
prodrlo do njezina bistva, a isto tako došlo i do nekog pregleda problema,
koji se njome nadaju, vodi na dvojak put: na sistematički i na historički.
Sistematičko je istraživanje na osnovu najviših poznatih tekovina
duhovne kulture već neizbježno, valja li se dostati primjerena pojma, kojim
bi se određena ta stvarnost, pred koju se stavlja filosofija, uopće mogla prema
svojoj takvosti izdvojiti iz skupnosti životne zbilje, pa određenosti i pregled­
nosti radi razlikovati od drugih i drukčijih mogućih njezinih područja tako,
da se pri teorijskome njezinu zahvatu, a u toku sustavne eksplikacije izbjegnu
krnja određenja i nejasnoće, a potom zapletaji problema i nesporazumci.
S tim u vezi biva ujedno vidljivo, da je isto tako i s istih razloga potrebno
da se u okviru sistematičkoga postupka utvrdi osnovno neko specifično
stajalište, s kojega bi istraživanje kao upravo filosofičko moglo polaziti i
koje bi bilo dovoljno uporište potrebnome jedinstvu teorijskih određenja i
izvoda. A koliko upravo ta i takva potreba ispitivanja i istraživanja ulazi u
račun, moći i morat će bez sumnje zastati pogled ponajprije na onim i onak­
vim datostima, koje su zahvatljive, pa i bivaju zahvaćene u neposredovanu
doživljaju, što ujedno znači, da se mogu očitovati i da se očituju u neposrednoj,
živoj, aktualnoj sadašnjosti. Samo tako može naime filosofička spoznaja pola­
zeći s vrela biti izvorna i vjerodostojna.
Vrijedit će takva pretpostavka, dašto, za svu filosofiju i sve njezine
discipline. Ujedno je pak po nju napose značajno, da s obzirom na predmet
svoga zanimanja pripada u istaknutu upravo vidu među spoznajna nasto­
janja, u kojih se opseg i aktualne problematike može bar približno izmjeriti
tek ogledanjem i upoznavanjem povijesne njihove sudbine.
Ne može se, bar što se tiče filosofije, tvrditi, da se je ona nekako jedno­
smjerno razvijala tako, da bi se u današnjem njezinu stanju naprosto ogledale
tekovine pređašnjih bilo sporadičnih bilo povezanih sustavnih izviđanja s
toga područja ili da bi filosofički postavci i smišljaji, koji su izniknuli za prošlih
kulturnih epoha, bili prema današnjoj visini njezina razvitka skroz prevladani.
Filosofički ogledi i uvidi, kako su se pojavljivali za povijesnoga zbivanja, na­
značuju naprotiv mnogolikost, raznovrsnost, od epohe do epohe tu i tamo očitu
međusobnu heterogenost filosofičkih shvaćanja, koja svakako upućuju na sko-
kovit u stvari slijed u pronalaženju filosofičkih osnova, veličina, vrednota,
načela, a isto tako i u iznošenju i oblikovanju filosofičkih problema. Preobrazbe
i izmjene filosofičkih stajališta, kritičkih postavaka, odnosa i veza, mišljenja i
određenja ne stoje svagda ni svuda u unutrašnjoj povezanosti, iako se dakako
ni takve veze ne mogu općenito nijekati. Ali u nešto širim povijesnim razmje­
rima i u bitnosti tok je umovanja u okviru filosofičkoga teorijskoga nastojanja
diskontinuiran.
Kraj takve će okolnosti, koja je odlučna s obzirom na filosofičko
spoznavanje, iznijeti pogled na povijesno dani njegov tok bez sumnje određene
momente, činioce i probleme, koji izneseni u prošlosti nijesu ipak ni za suvre­
meno ispitivanje i shvaćanje prestali biti u ovom ili onom smjeru relevantnima,
dok se sama filosofička predmetnost može sveđ iznova s njima suočiti. Pri
11
1...,2,3,4,5,6,7,8,9,10 12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,...48