U V O D N A R I J E Č
Trebalo bi da ove Filozofijske studije izražavaju stvaralačku filo
zofijsku misao naše sadašnjice. Dok će ostala izdanja Instituta biti ili
prikazi sadržaja i značenja naše bogate filozofijske baštine, po kojima
ćemo saznati što su filozofski prilozi naših predaka značili u duhovnom
životu negdašnje Evrope, ili će se opet u drugom nizu prikaza izražavati
naši dijalozi s duhovnim strujanjima suvremene filozofske misli ili te
žnjama kulturnoga života i stvaralaštva uopće
—
naše ocjene ideja nama
bližih ili daljih filozofskih pogleda
—
ovaj će niz rasprava izraziti upravo
današnji naš osebujni doživljaj i izražaj, misli naših stvaralačkih misli
laca o tematici koja je integralni dio kulturnog življenja, a naziva se
tradicionalnim nazivom
—
filozofija.
Rasprave ovih studija neće, dakle, imati ni karakter prikaza, ni
karakter polemika. One će donositi izvornu filozofsku misao kojom će
njezini autori izražavati svoj filozofski stav, neke vrsti sintezu koja izrasta
iz njihova već ostvarenog rada na tom području.
S osobitim zadovoljstvom započinjemo predviđeni niz Filozofijskih
studija dvjema raspravama Pavla Vuk-Pavlovića, koji upravo ove godine
navršava 7^-godišnjicu svoga plodnog stvaralačkog života.
Gotovo pola stoljeća odvija se utjecajan nastavnički
i originalni
znanstveni rad ovoga našeg učitelja i stvaraoca filozofije. Nedaćama
svagdašnjice bio je dva puta uklonjen iz naše kulturne sredine, koja ga
je toliko trebala, no njegovi znanstveni prilozi nisu prestajali biti zna
čajna i zapažena, vrijedna dostignuća u našoj prilično oskudnoj filozof
skoj literaturi. Njegov nastavnički rad ostao je nezaboravan kod njegovih
negdašnjih slušalaca Više pedagoške škole i Filozofskog fakulteta u Za
grebu, a utjecaj na razvitak znanstvenih kadrova Filozofskog fakulteta
u Skoplju, koji traje sve do današnjih dana, obilježen je najvećim pri
znanjima.
Bogatstvo i širinu njegova filozofskog opusa moći će prikazati tek
opširna i temeljita monografija.
U njoj će se vidjeti kako Vuk-Pavlović stoji svagda u polemičkoj
antitezi prema onim strujanjima suvremene građanske filozofije koja u
prevalentnim tezama pozitivizma, pragmatizma, prakticizma i historizma
pokušavaju negirati stvaralačku ulogu subjekta u spoznaji svijeta i oma-