PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 5.
289
20
10
rekli, ali ne dobro.« Kaže da su Demokrit, Anaksagora i Diogen
bili ti koji su o tome imali predavanja, također Platon i Empedo-
klo, čije mnoge pjesme navodi o toj stvari. Da su oni promatrali
također naravi životinja i biljaka sâm je svjedok u prvoj knjizi
O dijelovima
životinja
: »Stari, doista, i oni koji su prvi učeno raz-
mišljali o prirodi […].« I malo poslije ponešto o materiji ovako
pridodaje: »Slično govore o nastajanju životinja i biljakā.« Da su
Demokrit i drugi istraživali oblik i boju u životinjā, pa i čovjeka:
»Ako, dakle, po obliku i boji svako pojedino i od životinja i od
dijelova postoji, Demokrit bit će ispravno rekao«, i ovo što nado-
daje: »Tako, naime, i filozofi prirode kažu da nastajanja i uzroci
oblika […].« Promišljali su i o ćudi u životinjā, kao što stoji u
2. poglavlju 2. knjige:
3
»Neki vele da su one vodne toplije nego
one što hodaju, kako kažu, zato da bi hladnoću okoliša uravni-
la s toplinom njihove prirode, beskrvne s toplokrvnima, ženke
s mužjacima, kao što Parmenid veli, a i neki drugi, da su žene
toplije od muškaraca, kao da zbog topline i množine krvi bivaju
mjesečnice; Empedoklo pak suprotno. Osim toga jedni vele da
su krv i žuta žuč nešto donekle toplije u njih, a drugi da su nešto
hladno.«
3
Poziva se na spis
O dijelovima životinja
.
5
15
