PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 1.
29
15
25
koji zaključuje uzimanje onog prividnog i mnijenjem dohvaćenog.«
Osam knjiga
Topika
posvećeno je objema vrstama dijalektike.
Dosta je jasnih svjedočanstava da Aristotel nije bio iznalazač
one dijalektike koja nastaje ispitivanjem. Favorin je, naime, to pri-
pisao Platonu, kao što smo vidjeli: »On je prvi uveo govor na te-
melju ispitivanja.« Čini se da je i samAristotel u to vjerovao kad je
u 4. poglavlju prve knjige
Mudrosti,
11
govoreći o dodacima koje je
Platon dao filozofiji, tako rekao: »Postavio je ono Jedno i brojeve
odvojeno od stvari, ali ne kao pitagorovci, i uveo je ideje na teme-
lju razmatranja pojmova; prijašnji, naime, filozofi nisu raspolaga-
li dijalektikom.« A to smo utvrdili na temelju slaganja Aristotela
sa starijim filozofima glede logike, dijalektike i dijalogā.
Uzmimo sada u ruke prvotne dijelove bilo dijalektike, kako
ju je zvala Zenonova i Sokratova škola, bilo logike kako su ju na-
zivali Demokrit i oni poslije Aristotela, pa po njima pojedinačno
promotrimo, je li Aristotel bio u nečemu suglasan s prethodnim
filozofima. ‘Prvotnima’ pak nazivam one dijelove u kojima je
obrađivao pojmove,
12
propozicije,
13
oblike argumenata,
14
meto-
de,
15
njihova mjesta,
16
opovrgavanje neistinitih argumenata.
17
I
većim se dijelom, dakako, slažu. Knjiga, naime, koja sadrži kate-
gorije ima gotovo sve u skladu s
Kategorijama
obojice Arhitā. Sve
ću to u nastavku dokazati.
Postojala su dvojica Arhitā, obojica iz Tarenta, obojica i iz
pitagorovske škole. Stariji je bio još slušač samoga Pitagore, nje-
ga božanski Jamblih dvaput spominje u
Pitagorinu životu
, a Pita-
gorini su ga slušači, kako dotični [Jamblih] ondje tvrdi, nazvali
pitagorovcem. Međutim, oni koji nisu nikad bili slušači samoga
11
Prije ju je nazvao
sophia
. Petrić naziva
De sapientia
ili samo
Sapientia
sljedeća Aristotelova djela (po suvremenoj nomenklaturi):
Met
. 1, 3, 9–14
i
Contra Xenophantem
;
Contra Zenonem
;
Contra Gorgiam
(v. str. 112 prvog
sveska!)
12
Kategorije
.
13
O tumačenju
.
14
Prva Analitika
.
15
Druga Analitika
.
16
Tj.
topose
, pravila zaključivanja o kojima je riječ u
Topici
.
17
O sofističkim opovrgavanjima
.
5
20
10
