24
donjekle pripravio već učenik Plotinov III. vieka Porfirij
svojini neosnovanim identificiranjem Plotinove i Platonove
nauke s Aristotelovom, te svojini netemeljitim tumačenjem
Aristotelove nauke o kategorija!i. Medić, radeći o čistoći
Aristotelove nauke i o ustuku proti Porfiriju, jamačno
se je oslanjao na znamenite onodobne talijanske uzpo-
stavljaše Aristotelove21, premda u svojih djelih mjestimice
kaže, da sliedi nauku Tome Akvinskoga, koju da drži
za prvu, ali ujedno odsudjuje skolastički način umovanja,
i to poimence onaj po sredovječnom nazivu realistički,
koji je baš opreka od realizma u novijem smislu. Nu
najznatniji iz konca XV . i početka XVI. vieka Dubrov­
čanin filosof jest prozvani Gr e o r g i u s R a g u s e u s 52;
nahod neznana roda, dao si je ime po rodnom gradu.
Ignat Gjorgjić, slavni hrvatski pjesnik, piše, da mu je
prijatelj opat Comnen Papa,dopoli kazivao svoju žaobu,
što je u bilježkah našao, da je taj Juraj Dubrovčanin,
koji se je poslie dovio tolike vrline i slave, u domovini
bio „najbicdnije kobi, sin grude (terrae filius) i lira•
njenik javnoga milosrdja“ . Raguzeus izučivši na pado­
vanskom liceju filosofiju, teologiju, medicinu, matematiku,
izadje učenjak i govornik slavan. Uljudna i uzorna ži­
vota, učiteljevaše kao drugi profesor filosofije uz prvoga
Cesara Cremonina na sveučilištu padovanskom od 22 go­
dine svoje do smrti. Takmio se je sa Cremoninom i po­
bijao njegovo djelo ,,de formis elementorumw; zato Cre-
monini napisa talijansku komediju satiričnu proti njenm
pod naslovom ,,le nubi“ (po poznatom Aristophanovu
naslovu). Rečeni
Comnen us
Papađopoli u svojoj poviesti
padovanskoga sveučilišta (po navodu Cervinu) veli, „da
je naš Dubrovčanin učenostju dosizao Cremonina, a ako
se bez zavisti govori, nadkriljivao ga sjajem govora,
mnogovrstnošću. nauke i obiljem izdanih djela“ . Suvre­
menik (Jac. Philipp) Tomasinus sudi, da je Raguzeus
čvrstimi razlozi pobio Cremonina, da je po mnienju slu-
šalaca bio philosojilius orator (kako Francezi zovu svoga
Victora Cousina), da je jednini spisom svojini pomno i
jasno raztumačio nauku Ravniuncla Lulla, proniknuvši u
njezine tajne. Isti kaže, da je naš Dubrovčanin od pre­
velike revnosti u učenju i govorenju polagano pobolie-
(
264
)
1,2,3,4,5,6,7,8 10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,...24