22
mysticizam i magiju sa filosofijskom skepsom13. Budisaljić
išao je po tom u filosofiji baš protivnim pravcem od
svoga suvremenoga zemljaka Dobrotića. Vršnjak im ili
pače nješto stariji je Dubrovčanin S t j e p a n N a 1j e š-
k o v i ć 11 (pod redovničkim i književnim imenom Augu-
stinus Nalius), a po majci iz porodice Svimirovića./Kao
filosof i teolog čuven, ovjenčan lovorikom magistra, bio
je učitelj i regens studiorum u Mletcih i u Bologni. Poslan
od Cajetana de Via proti pisanskomu sboru, znatno je u
njem pri sporu kardinali i biskupa s papom Julijem II.
u prilog ovoga sudjelovao. Senat dubrovačke republike
podieli mu visoke crkvene časti; za strašne kuge umre
u selu blizu Dubrovnika pod konac prve trećine
XVI. stoljeća (g. 1527.) Pisao je medju inim opazke
k glavnomu djelu Tome Akvinskoga u jednom izdanju
početkom XVI. vieka (od g. 1508), koje se (za Cerve)
nalazilo u knjižnici dominikanaca dubrovačkih.
K l i m e n t R a n j i n a 15 nosi doduše književno ime
Araneus, ali ga Rovetta krivo smatra Talijanom; jerbo
sam se u tiskanih djelih svojih zove Dubrovčaninom, i
zna se, da se je rodio u Dubrovniku g. 1482 od ple­
mićke porodice Rainjinči, po materi od obitelji Martinića.
Naučao je u Dubrovniku, i njekih talijanskih naučnih
zavodili moralku; dopisivao je glede znanstvenih pitanja
s učenjaci Italije i Njemačke, proputovav mnoge krajeve
obiju zemalja. Od više djela, koja je pisao, sačuvana su:
„knjiga savjeta u raznih prilikah moralnih44, gdje se je
malne svih pitanja, koja se u moralki običaju razprav-
Ijati, vješto dotaknuo; zatim: „komentari k četirima
knjigama sentencij& po Tomi Akvinskom“, i napokon
djelo u Mletcih g. 1541 tiskano: Quodlibetum declama-
torium cum suis figuris etc,, koje djelo može se označiti
tako, da je ono njeka govornička moralka u duhu krš­
ćanske nauke.
U drugoj polovici XVI. vieka resi Dubrovnik najviše
domaćih filozofijskih pisaca. Iz poviesti književne kao pri­
jatelj hrvatskoga pjesnika Sabe Mišetića Bob&ljevića po­
znati Mi h o M on a 1d i ,6, iztaknuo se je izdanim djelomo
metafizici i velikim djelomu X dialoga, koje bismo danas
zvali estetikom, a koje nosi naslov „Irene ili o ljepoti“ ; Cerva
(
262
)
1,2,3,4,5,6 8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,...24