Page 5 - Franjo pl. Marković: Filozofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljećih XV. do XVIII.
Basic HTML Version
20
izdano, u Mletcih po izmaku prve petine XV . vieka pod
naslovom: „način života ljudskoga^.
Za propasti bosanskoga kraljevstva zaklonio se od
turske okrutnosti u Dubrovnik s drugimi plemići bosan-
skimi i mladi J u r a j D o b r o t i
6
. 9 Krivo ga njeki tudji
pisci smatrahu Dubrovčaninom, ili dapače, morda porad
njegova književnoga imena „Georgius Benignus“, Tali
janom; utvrdjeno je, da je Bošnjak, rodom iz Srebrnice,
a od stare bosanske plemićke porodice. Bio je u cvietu
života pod konac XV . i početkom XVI. vieka. Izučiv
nauke, kako sam u predgovoru jednoga djela kaže, na
slavnih sveučilištih Italije, pak u Parizu i u Oxfordu, te
upoznav se najpače s filosofijskom naukom Duns Scota,
učit^ljevaše u Florenciji, gdje udje u volju Cosmi i Lo-
renzu Medicim. Poslie uzbune proti njima, kaže Cerva,
vrati se u Dubrovnik, gdje se dade posve na nauke,
upokojen, jer, kako sam veli Dubrovčanom: „kad sam
poslie 33. godine što ljutinoni protivnika što ljubavju
srodnika potaknut opet potražio nepoznatu mi već do
movinu, te sam braći bio tudjica i sinovom majke moje
stranac: vi me osobitom ljubavju primiste**. U djelu ,,de
natura eoelestium spirituum“, kojeno je zadnju godinu
XV . vieka izdao u Florenciji, kaže u posveti senatu
dubrovačke republike, da će istomu naskoro posvetiti
djelo (jamačno etičko i pravno filosofijsko): tractatus de
rebus moralibus atquc ad civile regimen pertinentibus;
nu da li ga je izdao, nije, sudeć po Cervi, poznato. Cerva
spominje i djelo njegovo o dialektici, kojemu drugi izvor
podaje podpuniji naslov: „umieća dialektičnog nauka
stara i nova“ , s dodatkom, da je to djelo u liimu na
koncu prve petine XVI. vieka tiskano/ Po navodu Cerve
izdao je Dobrotić i spis na obranu Johanna lleuclilina,
koji, potaknut Talijani Marsilijcm Ficinom i Giovannim
Picom dc Mirandola, bio je znatan medju njemačkim!
obnovioci novoplatonizma koncem XV. i početkom XVI.
vieka, branio je i od lomače obranio proti kodanjskim
dominikancem izvankanonske žudijske knjige, te je s gla
sovitim Ulrikom Huttenom vodio književan boj proti
strogoj orthodoxiji.10 Ako se je Dobrotić iztaknuo knji
ževnim braniocem toga muža, i ako je po navodu, — u
(
260
)
