23
kaže, da su njegova djela po smrti mu izdana zadnje
godine XVI. vieka, nu imamo i drugo, mletačko izdanje
,,Irenew od g. 1604. Ovo djelo u platonovskom smjeru,
kojega se je držao i prijatelj Monaldijev filosof Nikola
Gučetić, pokazuje obilno njegovo poznavanje filosofijske
književnosti. Bio je u znanstvenom savezu sa znatnimi
talijanskimi književnici Anibalom Carom, Ivanom Amal-
theom te inimi; slavi ga hrvatskom nadgrobnicom Dinko
Zlatarić, latinskom Didacus Pyrrhus. (0 prijatelju mu
filosofu Nikoli Gučetiću i jednom njegovom estetičkom
djelcu progovoriti ću poslie naposeb.) Iz istoga je doba
A m b r o z i j G u č e t i ć 17 (Gozeus), od onoga ogranka
slavne porodice Gučetića, koji se je zvao Ruljica. Izučiv
se u Dubrovniku, pak u Bologni i Napulju, učiteljevaše
što u Dubrovniku što po Italiji. Medju djeli, što ih je
ostavio, iztiču se: predavanja, držana u Dubrovniku, k
logici Petra Hispana, xkojega picca iz XIII. vieka djelo
„Summulae logicales“, spajajuće logičnu nauku Aristote­
lovu s novijimi dodatci, bijaše kroz dugo vrieme jako u
porabi škola18. Po bilježci Cervinoj ostajala vbi od ovoga
Gučetića i jedna radnja oko jednoga spisa Španjolca Lu-
dovika Vivesa, koji je u prvoj polovici XVI. vieka spadao
medju one filosofijske iztraživaoce, koji su na mjesto
skolastičnoga Aristotelizma uzpostavljali pravu Aristote­
lovu nauku i metodu, oslanjajuću se na experimentalno
izpitivanje prirode, i time su pripravljali nastup novo-
vječne filosofije19. Za ovakovim pravcem povadjao se je
i treći dubrovački filosof iz iste dobe A n t o n i j Me d u s
(M e d i ć?)‘i0. Već pradjedovi mu bili se doselili iz Grčke
u Dubrovnik, gdje se on rodio, i stupio brakom u svezu
sa staroselskom porodicom Radulović&. Uz mnoge domaće
posle mnogo je radio oko filosofije, i često pohadjao Pa­
dovu, da svoje spise, prije na što ih izdaje tiskom, pri-
obći Vincentiju Pinellu i drugim učenim ljudem. Izdao
je u Mletcih pod konac XVI. stoljeća (1598) ,,tumač k
12 knjiziAristotelove metafizike^, asliedeće godine „tu­
mač k 7U, i napokon: „opazke k praedicabilijemPorphy«
rija“ . Medić vojuje za uzpostavu prave nauke Aristote­
love iz onoga krivoga i patvorenoga joj oblika, kojega
joj je dao bio sredovječni skolaštieizam i kojega je bio
(
263
)
1,2,3,4,5,6,7 9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,...24