33
tvorenju i etičkomu činjenju i vjerskomu upokojivanju
ljudskomu, takove misli imadu u skupnom ljudskom orga­
nizmu, u narodu, sličnu zadaću onoj, koju imadu živci
u živom pojedinku. Motreći životinjstvo od najnižih do
najviših vrsti, nalazimo postepenost i razčlanjenosti i
ujedinjenosti živčelja; najniže životinje jesu kao puki agre­
gati samostalnoživotnih a slabo živčatih pojedinaka bez
ujedinjenosti živčane; što je savršenija vrst r adom i to-
božpsiliičnim ili pravopsihičnim, s v i e s t n im životom:
to ima više razvijeno, i raščlanjeno i ujedinjeno živčevlje 40.
Prosvjetna poviest, mislim, pokazuje tomu bezdvojbenu
analogiju spoznajnoga i etičkoga, te što su ovomu prak­
tičke posljedice, svakoga razvitka u skupnih organizmili
ljudskih, u narodih. Za stvaranje skupne narodne duševne
osobnosti naše pridonieti će svoj dielak i misli starih na­
ših filosolijskih pisaca, kad ih proučimo i narodnome ži­
votu pripojimo; u osami svojoj, s tudjiuskim glasom iz
rodne zemlje, slabo su ovi poslužili tudjemu svietu, koji
je imao i ima obilje velikih radnika svojih, a svojoj
zemlji dosad malo su poslužili te u vrlo ograničenom ob-
segu i glede trajnosti i glede obsežnosti svojega uticaja.
Nu od sada nam, pošto ih izučimo i narodnim glasom
oživimo, koristiti će mnogo: s njimi ćemo upoznavati
Platona Aristotela i Plotina, s njimi krasno doba tali­
janske i u obće evropske renaissance, s njimi ćemo stu­
piti u uzvišeni hram umlja svjetskoga — ne doduše kao
već domaći, nu premda kao kasne pridošlice, to bar s
č a s t n i m put nim listom iz dobe duševnoga preporoda
Evrope. Kako su stari dalmatinski poglavito dubrovački
hrvatski pisci, kad su ovdje kod nas prije četrdesetak
godina iz zaboravi iznasani na sviet, pobudjivali razvitak
naše nove književnosti u obće, tako mogu poslužiti oni
stari prekovelebitski filosofi za razvitak naše nove radnje
u f i l osof i j ski h naukah. Korist <5e s vremenom moći
biti mnogovrstna; prema Millovim riečim u uvodu nje­
gove slavne logike41 može se kazati: tko si je usvojio
logiku misli, toga će biti i logika čina; a nema dvojbe,
da samo onaj narod, koji si je stekao domovinu misli,
prisvojio si je čvrsto i svoju tvarnu domovinu.
K naučnomu i znanstvenomu napredku, k sticanju
(
273
)
1...,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17 19,20,21,22,23,24