25
vajući a za boljeticu nemareći, naglo umro god. 1622.
Krasna knjižnica i rukopisi mu prodani su dražbom na
korist fisku, jer je bez oporuke umro. Zakopan je bez
nagrobna spomenika. Ali mnogi strukovni pisci posta­
vili su mu spomen svojim priznanjem, medju inimi i po­
znati francezki filosof Pierre Gassendi. Pisao je: komen­
tare k cjelokupnom sustavu Aristotelovu u X svezaka,
komentare ,,in IV. libros magistri sententiarumu, t. j. k
djelu Petra Lombarda23 filosofa XII. vieka, kojega „četiri
knjige sentencija“ kroz stoljeća su se rabile u teologičkih
školah i mnogi su im pisali tumač, tako i Toma Akvinski;
nadalje: disputacije peripatetične, t. j. o Aristotelovoj
nauci, zatim epistole o logici i retorici. Glede komentara
njegova k Ravmundu Lullu24 valja dodati, datajlogičar
XIII. vieka bijaše svojom „ars universalis“ izveo njeku
fantastičnu panlogiku, naime nauku, kako bi se meha­
ničkom kombinacijom svih mogućih pojmova dala iz­
vesti a priori sva moguća spoznaja; — uza svu neizve-
divost takova pokusa apriorne svespoznnje, ipak je on
nalazio mnogo pristaša, i sam veliki Leibniz njim se je
jedno vrieme zabavljao25, pak i u ovom vieku, i danas,
ima nalika fantastičnomu panlogizmu Lullovu. Najzna­
čajnija pako za pravac Raguzeov jest njegova opreka
proti Cesaru Cremoninu.2G Ovaj je, vjeran predaji pado­
vanske filosofijske škole od XIV. do srjedine XVII. vieka,
tumačio Aristotelovu nauku (poimence o bogu i o duši)
po onom panteističnom, na novoplatonizam navraćajućem
shvaćanju, koje su o njoj iznieli exeget Aristotelov Ale-
xander od Aphrodisije II. i III. vieka po Isukrstu i
slavni XII. vieka komentator Aristotelov, španjolski Ara-
pin Averroes. Riedki su bili u Padovanskoj školi tako
zvani čisti Aristotelovci, koji naime nisu pristajali uz Ale-
xandrovo
i
Averroesovo tumačenje, nego su tvrdili neu-
mrlost individualne duše. Na ovaj pravac navraćao je
padovansku školu i Juraj Dubrovčanin, protivnik Oesara
Cremonina, koji je tu bio zadnji znatni pristaša pante-
ističkoga prekroja Aristotelove nauke.
Od početka XVII. vieka malakše Dubrovnik i u obće
Dalmacija u proizvadjanju filosofijskih pisaca. S t j e p a n
G r a d i ć 27, Dubrovčanin, kojega znameniti književni pak
(
265
)
1,2,3,4,5,6,7,8,9 11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,...24