30
hove sljedbenike, naročito spominje u vise pogledi raz­
liku nauke izmedju tadanjih talijanskih Platonovaca (ime-
nito Marsilija Ficina) i Aristotelovaca (od kojih on oso­
bito Sessu poznaje). Nu ako i zna, da je Aristotelova
nauka o ljepoti bitno formalistična iliti realistična, t. j.
da po njoj stoji ljepota u oblicih, a Platonova da je
bitno iđealistična, t. j. da po njoj ljepota stoji u idealnom
sadržaju, iliti, kako noviji vele, u podpunom prosjevu
ideje kroza tvar, kroza pojav tvarni: ipak on u dialogu
ujedno sastavlja i platonovsku i aristotelovsku nauku.
Ova dvostranost medjutim nije samo Gučetidev nedosljedni
nedostatak ; ta ona se pojavlja već i u samom Platonu,
kojega njeki dialozi iznose više formalistični pravac, i
opet u samom Aristotelu, kojega njeke izreke prijaju
idealističnomu pravcu estetike, pak ciela poviest te znanosti
prikazuje borbu izmedju načela, da je bide ljepote u formi,
i načela, da je bide ljepote u ideji, borbu takovim na­
činom, da premda mnogi uglednici tvrde izključivu isti­
nitost jednoga samoga načela, ipak mnogi jednako znatni
tvrde, da je istina samo u i zmi ru o ba j u nač e l a . 38
Pošto je dakle sveđjer bio i još sad je, i jamačno ostat
de priepor u tom, nemože biti Gučetidu prikora radi ne­
odlučnoga stanovišta; svakako se ipak u njem puno jače
iztiče Platonov, pače Plotinov idealizam, više odgovarajudi
njegovu estetičkomu čuvstvu, njegovu vjerskomu čeznudu
i njegovoj etičkoj težnji. Njegov dialog o ljepoti, premda
kratak, dodira se svih glavnih pitanja osnovne teorije
estetične, dakle je sadržajem pun te podaje i nam danas
mnogo plemenite pobude i zanimive pouke. Glede me-
tođnoga provadjanja nemanjka mu samo u glavnom na­
čelu stroga dosljednost, nego ima gdješto i inih logičnih
nedostataka, poimence očitih ili samo s’abo prikrivenih
protuslovja. Tih dakako nesmiemo odbiti na rukovodite­
ljicu dialoga, uzornu u svakom pogledu Floru, nego mo­
ramo na pisca Gučetida, te bismo baš u njezino ime njega
imali na odgovor pozivati, zašto njoj podmide svoje lo­
gične slabode; jer on sam u predgovoru kaže i dokazuje,
da su žene vrstnije od mužkaraca za umnu spekulaciju.
Nu, njegova — bih li rekao: pravednost ili Ijubezna
udvornost — obvezuje nas, da budemo na prema njemu
(
270
)
1...,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 16,17,18,19,20,21,22,23,24