32
i drug njegov Miho Monaldi posvećuju njojzi svoje este-
tičke pak i druge filosofijske razprave, i od nje grade
duševno središte svoga umovanja o ljepoti. To je pojav,
koji se u više naroda i u više dobit opaža, osobito u do-
bali, gdje se obilno i živo očituje e s t e t i č k a t e ž n j a
1j u d s k a.
Nam danas, dočim iz nova počimamo filosofijsku
radnju hrvatskoga naroda, podaju nacrtani prošlovjekovni
naši prekovelebitski filosofijski pisci krasnu zadaću. Do­
sada kao da ni nepostoje za nas; pridobijmo ih za nas.
Uporabimo Kantovu misao, da su na svietu osobito dva
uzvišena predmeta: dobra volja i zvjezdano nebo. Vele,
da njeke zviezde, prije davnih vremena utrnule, danas
Ijudem sviete. Oni naši stari pisci ne samo da su davno
utrnuli životom, nego njihovo duševno svjetlo ni nedopire
danas do nas. A samo do nas je, da dopre: napnimo
našu volju, izoštrimo naš vid i obratimo ga k n j i m, i
dogledati ćemo ih: iz prošlosti našeg roda znanstvene,
tobož tamne, prosiuuti će nam Kantov drugi (u duševnom
shvaćanju) uzvišeni predmet, ako i ne sjajem prvih ve­
ličina, ali bar ipak s v j e t l om. Za sada rad onih naših
starih pisaca tako malo za nas postoji, da niti djela nji­
hova — koja bi sastavljala doduše malenu ali za nas
pristojnu filosofijsku knjižnicu — nemamo ovdje u našem
prosvjetnom srjedištu, osim jedno desetak ih, nego ih mo­
ramo iz svega tudjega svieta tek tražiti i pobirati, moramo
reć bi poput Medejina otca colligere dissecta et disjecta
membra. Nil ovo pribiranje nema se obaviti samo u tvar­
nom nego i u duševnom smislu. Mislim onih pisaca, za-
odjenutim — prema tadanjemu običaju — u staro tudje
ruho, podati valja nov, narodni glas: onda će tek njihov
rad ož i vj et i , jer će onda tek moći unići u organizam
duševne skupnosti narodne, onda će tek njihove misli
prestati biti dissecta et disjecta membra. Nema za čovjeko-
Ijuba utješnijega i rekao bih uzvišenijega pojava
110
što
je: nastajanje skupne duševne i radne osobnosti, nastaja­
nje skupnoga duševno i radno ujedinjenoga organizma
od individualnih pojedinaka. A u takovu skupnome orga­
nizmu imadu mi s l i , filosofijske misli, koje teže za spo­
znajom istine i za postavljanjem visokih ideala umjetničkomu
(
272
)
1...,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16 18,19,20,21,22,23,24