Uvod
XIV
geluccijem. Na poziv Nikole Sfondratija (pape Grgura XIV., 1590.
– 1591.) i Ippolita Aldobrandinija (kasnije papa Klement VIII.,
1592. – 1605.) dolazi Petrić oko polovice 1592. god. u Rim da na
rimskom sveučilištu
Sapienza
preuzme za njega otvorenu katedru
platonske filozofije. To je svakako najveći uspjeh i najveća počast
koju je Petrić postigao svojim filozofskim i književnim radom, no
to je ujedno bio i početak poteškoća, sukoba i razočaranja koje je
doživio pred kraj života. Njegovo glavno filozofsko djelo
Nova de
universis philosophia
, objavljeno 1591. u Ferrari, pobudivši velik in-
teres u Rimu izazvalo je, međutim, različite reakcije. Jedni su ga
odobravali, no drugima je Petrićev platonizam i deklarativni radi-
kalni antiaristotelizam bio potpuno neprihvatljiv. Petrić je 7. stu-
denog 1592. bio pozvan u Kongregaciju Indeksa da dade potrebna
objašnjenja. Juan Pedro de Saragozza, ocijenivši knjigu, predložio
je da se stavi na Indeks zabranjenih knjiga. Petrić se s tom odlu-
kom nije lako pomirio, nego je pokušao predložiti neke ispravke
i objašnjenja, koja bi njegovu knjigu učinila prihvatljivom. U tu
svrhu su nastali spisi:
Emendatio Francisci Patricii in libros suae novae
philosophiae, Apologia ad censuram
i
Declarationes in quaedam novae
suae philosophiae loca obscuriora.
Osim prvog cenzora Juana Pedra
de Saragozza, Petrićevo su djelo ocjenjivali i Benedetto Giustini-
ani, Juan Azor i Franciscus Toledo. Iako je Petrić i intervencijama
kod svojeg prijatelja Ippolita Aldobrandinija, tada pape Klementa
VIII. to htio spriječiti,
Nova de universis philosophia
konačno je stav-
ljena na Indeks zabranjenih knjiga 27. ožujka 1596. s klauzulom
donec corrigatur
. No, unatoč djelomičnom uništenju
Nova de univer-
sis philosophia,
dio naklade spasio je izdavač prodavši ga u Veneci-
ju, gdje su ti primjerci izdani kao drugo izdanje. Umro je 7. veljače
1597. i pokopan je u crkvi sv. Onofrija, u grobnici svojeg oponenta
Torquata Tassa. Na obljetnicu njegove smrti 7. veljače 2008. Hrvat-
ska akademija znanosti i umjetnosti u crkvi sv. Onofrija u Rimu
postavila je ploču u spomen na tog velikog hrvatskog filozofa.
Glavne teme trećeg sveska
Treći svezak Petrićevih
Peripatetičkih rasprava
posvećen je
neslozi
, razmimoilaženju Aristotela s njegovim prethodnicima,
