PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 4.
247
sadržajem ove knjige. Ona je u raspravu unijela i matematiku
– koju Averoes ipak nije ubrojio među znanosti što ih je iznašao
Aristotel – dakako zato da ne bismo ništa propustili što bi se o toj
stvari moglo iznijeti.
Matematička su umijeća izumljena prije
Aristotela
[na margini]
Da su pak matematske otkrili svećenici u Egiptu prenosi sâm
Aristotel, u 1. poglavlju 1. knjige
Mudrosti
: »Stoga su u Egiptu
prvo bile ustanovljene matematičke vještine: ondje je, naime,
svećeničkom staležu bilo dopušteno dokoniti.« Platon pak u 7.
Države
slavi četvero: aritmetiku, geometriju, stereometriju (za
koju ipak kaže da ju nitko nije primjenjivao) i astronomiju; glaz-
bom se bio pozabavio u 3. knjizi. Čini se, stoga, da su sve one na-
zvane matematikama a bile otkrivene već prije Aristotela. Platon
je, naime, na rečenome mjestu postavio aritmetičku vještinu, i
razlikuje, kao i na drugim mjestima, njezine dvije vrste: računar-
stvo i aritmetiku te ih divnim pohvalama uzvisio; nju je i Filip
Opunćanin, njegov slušač u
Epinomisu
, slavio. I Arhita ju je Stariji
postavljao u kategoriji kvantitete kao prvu među matematskim
strukama, a i mnogi su pitagorovci pisali o aritmetici. Timej je,
i njega slijedeći Platon, iz aritmetike bit duše zasnovao. Sâm je
Pitagora tvrdio da se sva bića sastoje od brojeva, što je, kao što
smo prije rekli, od Hermesa morem prenio u Grčku. Ipak je Ari-
stotel, suprotstavljajući se tomu nauku, namučio i svoju vlastitu
i mnogih drugih smrtnika pameti, u dvjema zadnjim knjigama
Mudrosti
i u drugim raspravama tomu posvećenima.
5
10
15
20
25
