PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 4.
251
»Slično pak i o drugim zvijezdama govore oni koji su ih od dav-
nine promatrali tijekom mnogih godina – Egipćani i Babilonci;
od njih imamo mnoga kazivanja o pojedinim zvijezdama.« O
tome da je u Egipćanā bilo bavljenja astrologijom Proklo u 1.
knjizi
Komentara
o
Timeju
piše u prilog ovomu mišljenju: »Jer,
iznoseći pred svećenicima ono najstarije u Grkā, uvodi ih u raz-
govore o starini, u kojoj iznimno imaju udjela Egipćani, koji su
promatrali nebeske pojave – zbog čistine zraka – bez prepreke.«
No, isti Proklo na istome mjestu, prema Jamblihovu i Hiparhovu
svjedočanstvu, tvrdi da su se njome prije Egipćana bavili Asirci:
2
oni nisu [samo] motrili dvadeset i sedam tisuća godina, kao što
je to bio rekao Hiparh, nego su uz to predali sjećanju svekolike
ophodnje i vrtnje sedmorice gospodarā svijeta.
3
I uistinu se čini
da je astrologija u Asiraca bila starija, kako to i Josip Flavije svje-
doči u 8. poglavlju 1. knjige. Veli, naime, da Beros o Abrahamu,
kojega je ime prešutio, kaže:
4
»A u desetom naraštaju poslije po-
topa bio je kod Kaldejaca neki gajitelj pravde, velik muž i znalac
nebesninā.«
5
Čini se da je to za njega mislio i Orfej:
»Ako ne jedinorođenac neki, izdanak iz plemena ozgor
kaldejskoga. Jer znalac bijaše zvijezdina puta
i gibanja kugle oko zemlje, da joj istoka bude.«
To isto i Josip prenosi u 1. poglavlju 9. knjige: da je Abram ot-
putovavši u Egipat i sastavši se sa svećenicima njih podučio i ra-
čunstvu i astrologiji; stoga ih je, veli, raspravama o tome zadivio. I
budući da se isticao velikom sposobnošću koliko razumijevanja to-
liko rječitošću i podučavanja, njima je dobrohotno priopćio aritme-
tiku i astronomiju. Jer, do Abramova dolaska k njima Egipćani su
bili neizobraženi u takvim strukama, koje su od Kaldejaca prešle k
Egipćanima pa su odande najposlije stigle do Grkā. Kod njih je Tal,
čini se, isto tako bio prvi astrolog, kako kaže Laertije: »Reklo bi se da
2
Usp.
In Tim.
1.100.29.
3
To se odnosi na planete.
4
Iosephus Flavius AJ 1. 158.
5
Nije pisano kurzivom, ali je navod, usp. Berossus astrologus, Frag.
8.3–5: Μετὰ τὸν κατακλυσμὸν δεκάτῃ γενεᾷ͵ παρὰ Χαλδαίοις τις ἦν
δίκαιος ἀνὴρ καὶ μέγας καὶ τὰ οὐράνια ἔμπειρος.
5
10
15
20
25
30
