PERIPATETIČKE RASPRAVE, sv. II. knj. 2.
123
5
zaključuje: »Kao četvrtu vrstu uz one tri vrste postavit ćemo isto
sámo. Teetet: Svakako.« A malo poslije: »Dakle kao peto mora-
mo navesti narav onoga drugoga, koja postoji u vrstama među
kojima smo ju iznijeli. Teetet: Da, zaista.« – Te je, dakle, rodove
svega Platon postavio kao vrhunske i najviše i najopćije rodove
stvari, koje su prije bili utvrdili pitagorovci. Sve to su poslije ta-
kođer platoničari i slijedili i uščuvali. Do te mjere da je Plotin,
najugledniji među platoničarima,
14
sastavio tri knjige, kako bi
utvrdio tih pet rodova i uzdrmao onih deset aristotelovskih.
MIROVANJE. GIBANJE
Ova je dva – mirovanje i gibanje – Hermes u
Ključu
bio ova-
ko ismijao:
15
»Jer, svako je materijalno gibanje nastajanje, inteli-
gibilno pak mirovanje giba materijalno gibanje.« A u
Sveopćem
govoru
: »Svako je, dakle, gibanje u mirovanju.« A pitagorovci su
u onoj dvostrukoj sprezi, koju Aristotel navodi u 5. poglavlju 1.
knjige
Mudrosti
i drugdje, kao što svjedoči Simplicije, postavi-
li »ono mirujuće i ono gibano«; o tome poslije u 8. poglavlju 5.
knjige piše kao da objašnjava: »Druge su naime stvari sveli na
principe poput: gibanje, mirovanje, dobro i zlo.«
[202]
BESKONAČNO I MEĐA
Beskonačnim pak i međom Platon se bavi u dugoj raspra-
vi u
Filebu
. Zaključujući ovako piše: »Prvo, dakle, nazivam ne-
14
Ili »koji se prvi nazvao platoničarem«.
15
Ova je rečenica bila završetak prethodnog odjeljka. Prebacujem je
pod ovaj naslov i mijenjam interpunkcije.
10
15
20
