Page 31 - Josephus Zanchi: Dissertatio de mutuo commercio, inter mentem humanam, et corpus

Zanchi, J., Disertacija o uzajamnom odnosu …, Prilozi 63–64 (2006), str. 255–289 285
§ III.
U sad izloženom sustavu stvarnoga utjecaja ili ovisnosti duha o tijelu i
tijela o duhu objašnjavaju se fenomeni uzajamnog odnosa između ovih
dviju supstancija
Prije svega, ako bismo pretpostavili da je prema premudrom planu Bo-
ga Stvoritelja duša tako ujedinjena s tijelom da u toj ujedinjenosti svojim
radnjama ili mislima različito utječe na njegove organe, i da s druge strane
oni na različite načine pokretima utječu na nju  pa tako kao da tjelesni udo-
vi čuju zapovijed duše, a duh opaža i razumije sklad tjelesnih organa  te
da dopušta da se njome upravlja tako da ona na neki način udahnjuje tijelu
pokret koji sama ne posjeduje, dok tijelo duši tako reći određuje način mi-
šljenja i pruža ideje koje u njegovu okrilju ne mogu nastati, iz kojeg god na-
posljetku razloga premudri Stvoritelj to stvorio, lako se razumije i objašnja-
va kako se s obzirom na konstituciju i toplinu tijela u duhu rađaju različite
sklonosti. Ako bi naime tijelo djelovalo na dušu snagom onoga najtješnjeg
uzajamnog odnosa, onda, kao što se od djelovanja različitih predmeta na tje-
lesne organe i od njihovih pokreta koji se šire do mozga pojavljuju različiti
(s obzirom na prirodu predmeta) opažaji i ideje u duhu, koji se ne bi pojavili
bez djelovanja predmeta na organe, tako i s obzirom na različitu konstituciju
čvrstih dijelova, živaca i mozga te temperaturu sokova koji protječu, nastaju
različite misli u duši, u što nas uvjerava i iskustvo. Stoga, dok tijelo raste i
jača prije svega snagom mozga, raste snaga i krepkost duha, a kako ta snaga
s vremenom slabi, slabi i duh. Kad mozak ima prirodnu temperaturu i kad
se sokovi koji ga prožimlju slobodno i mirno pokreću, laganim i jednolič-
nim treperenjem žilica, tada duh razvija svoju prirodu, a kad mozak nema
prirodnu temperaturu, kad mu naudi bolest, kad ga prekomjerno ispuni i
proširi skupljena krv, te kad ga potrese žešće strujanje vrućih tekućina, onda
slabi i duh. Kako sokovi i tekućine imaju manje ili više umjerenu toplinu te
se pod njihovim utjecajem čvrsti dijelovi na različite načine napinju, i duh
je manje ili više spreman obavljati svoje radnje. Odatle su ljudi s obzirom
na različitu dob, način života, prehranu, spol, podneblje, područje i mjesto
stanovanja poprimili različitu narav; a koliko se puta zbog hrane i pića mi-
jenja krv te pokreti i temperatura mozga, dolazi i do promjene svojstava i
misli; primjećujemo da isti čovjek, kojemu uzrok nije poznat, sad u tijelu
osjeća vesele pokrete, a sad se rastužuje, da pijane pak i proždrljive napušta
razum, da gube moć rasuđivanja, da upravo nisu nalik na sebe i kao da svla-
če sa sebe čovjeka  da više i ne spominjem ništa o bolesti onih koji imaju