Zanchi, J., Disertacija o uzajamnom odnosu …, Prilozi 63–64 (2006), str. 255–289
287
mijenja sad nabolje, sad nagore, tako shvaćamo i da se to nikako ne bi mo-
glo događati bez istinskog i stvarnog djelovanja duše na tijelo. Svatko zna
kolika je moć osjećaja duha u zdravlju i u mijenjanju, ometanju, remećenju,
a često i u obnavljanju ometenih i onemogućenih tjelesnih funkcija, pa je
posve jasno da nekad ne liječe teže bolesti manje nego što nanose jednako
teške i čak iznenadnu smrt; nadalje i koliko neumjerene radnje duha raza-
raju i oslabljuju cjelovitost našega tijela i uništavaju njegovu snagu. Zaista,
kao što tjelesna konstitucija, manje ili više pravilna, najviše pridonosi da
se sposobnosti i mogućnosti duše dobro i živahno razvijaju, usporavaju i
uništavaju, tako i stanje i svojstva duše razvijaju ili proizvode manju ili ve-
ću temperaturu tijela; kao što duhovno stanje, misli i sklonosti proizlaze
iz slabe konstitucije i mješavine tijela, tako tjelesna konstitucija i svojstva
proizlaze iz stanja i sklonosti duše; kao što duša i svojstva duha proizlaze iz
tjelesnih mješavina, tako tijelo slijedi dušu i njegova temperatura proizlazi
iz naravi i svojstava duha. Riječju, tolika je sloga između duše i tijela da
se zbog različite konstitucije, napetosti živaca i mozga, kao i temperature
sokova koji protječu od različitih predmeta koji na različite načine djeluju
na organe i uznemiruju ih, nastaju u duši raznolike predodžbe i misli. Isto
tako duša u tome složnom djelovanju tako drži u poslušnosti tjelesne organe
da njezin mig i zapovijed vrlo brzo prate pokreti udova; štoviše i s raznolikim
njezinim uznemiravanjima u naletu silovitih osjećaja pojavljuju se u tijelu sta-
noviti pokreti koji odgovaraju jačini osjećaja, i to i u cijelome tijelu i u određe-
nim njegovim dijelovima prema kojima je namjera duše posebno usmjerena
ili za koje je duša naročito zabrinuta i najviše uplašena. A neće biti tako teško
shvatiti i ujedno spoznati dokle se proteže vlast duše nad tijelom, te kako i
kojim sredstvima duša upravlja tjelesnim radnjama i od njih zauzvrat dobiva
različite tako reći utiske ili ideje, ako pojmimo da duša koju je premudri Stvo-
ritelj združio s tijelom upravlja tijelom na taj način da ne proizvodi pokret u
njemu sadržane tekućine i životvornih duhova niti je njegov uzrok, koliko
tim pokretom vlada kad se on već pojavi zbog drugih uzroka, te ga određuje i
upravlja na ovu ili onu stranu, a ne na neku drugu; zatim da duša živčane niti
već prirodno napete prema svojem naumu zateže više u ovom nego u nekom
drugom dijelu i tako poduzimljući različite pokrete uspostavlja ravnotežu iz-
među jednako napetih dijelova. Isto tako, da ona, utisnuvši pokret ovoj teku-
ćini, životvornim duhovima ili živcima koje oni napinju bilo s izvanjskim bilo
s unutrašnjim uzrokom, zbog ovako razdraženih sržnih vlakana u mozgu, na
ovaj i onaj način napetih
kako je utjecaj te tekućine ili životvornih duhova
ubrzaniji ili usporeniji
sebi izlaže raznolike predodžbe ili ideje te njima
potaknuta i izazvana pobuđuje različita čuvstva.
1...,23,24,25,26,27,28,29,30,31,32 34,35