286
Zanchi, J., Disertacija o uzajamnom odnosu …, Prilozi 63–64 (2006), str. 255–289
vrućicu, o ludilu melankolika i drugima tomu sličnima. Istinu kaže Seneka
u 24. poglavlju djela
Marciji, O utjehi
: »Ove kosti koje vidiš obavijene živ-
cima, prevučenu kožu, lice i ruke pomoćnice i ostalo u što smo umotani,
okovi su za dušu i tama. Oni duh zastiru, zamračuju, truju itd.« Spoznali
su to isto nekoć i pitagorejci, koji nisu jeli meso kako ne bi zajedno s njim
usvojili životinjsku narav, te su radije birali hranu koja im je davala sokove
primjerenije za vrućinu i manje prikladne za poticanje pokreta duha. Zbog
toga nisu jeli ni grah jer da izaziva jaku napuhanost koja šteti duhovnome
miru i jer se od njega, prema Ciceronovu mišljenju u spisu
O proricanju
, vi-
še nadimlje duh nego trbuh. Stvarno je toliko važno kojom se hranom život
održava. Liječnici su zbog toga govorili da je krv izvor razboritosti jer ona
u ljudskom tijelu ima tu sposobnost da omogućuje brzo djelovanje duha i
oštroumnost koja svakodnevnom upotrebom i vježbom osigurava spoznaje
mnogih stvari. To je i Galen opširno pokazao u knjizi
Iz tjelesnih mješavina
proizlaze duševne sposobnosti
. Onaj koji nastoji postići dobro stanje tijela
postiže i dobre osobine. U 1. knjizi
Čuvanja zdravlja
istinito i po iskustvu
Galen jasno pokazuje da su ljudi za moralne postupke određeni različitim
stanjem tijela i da njihove različite sklonosti potječu od različitosti tjelesnih
mješavina. Doista je dovoljno već istraženo da su
s obzirom na različitu
prirodu sokova koji pretežu u miješanju s krvi, kao i s obzirom na tečnost
same krvi te njezinu sklonost za utjecanje i napinjanje čvrstih dijelova, isto
tako s obzirom na razmještaj, stezanje, tvrdoću i snagu čvrstih dijelova, utro-
be, živaca i mozga
različite i sposobnosti mašte, pamćenja, oštroumlja,
prosuđivanja i drugih duhovnih radnji i da se pojavljuju u duhu raznolike
naklonosti, želje, odbojnosti, čuvstva, te veća ili manja sklonost krepostima
i slabostima. Ovdje ipak treba primijetiti da narav samo potiče sklonost, a ne
nameće nužnost i da se tim sklonostima razum može oduprijeti, i to tim više
kad je odnjegovan naobrazbom, uzornim ponašanjem i odgojem, učvršćen
navikom i osobito prosvijetljen božanskim svjetlom. Ipak, nema nikakve
dvojbe da se sklonosti duše rađaju iz stanja i mješavina tijela i da se, ukoliko
brinemo za tijelo, one mogu na neki način razvijati ili zatomiti
kao što je
rekao i Galen u
Čuvanju zdravlja
: »Svojstva duha kvare se lošom navikom
u prehrani, piću i vježbanju«.
Da duša pak s druge strane nekim stvarnim utjecajem na tijelo razvija
svoje sposobnosti, u to može biti tim manje sumnje što jasnije iskustvo isto
to pokazuje u pokretima tijela ovisnima o odluci volje. Kao što nam je očito
poznato da duša, kad je jače uznemire osjećaji, izaziva različite pokrete u
tijelu koji odgovaraju jačini osjećaja, te da konstituciju tijela preobražava i
1...,22,23,24,25,26,27,28,29,30,31 33,34,35