odavna zauzima nacionalne ekonome, takav je, te se
naplata nastoji sve više 'Smanjiti, da bude dobit što
veća. Naplata tendira k minimumu, a dobit ide prema
maksimumu; uslijed toga ne dobije radnik onaj dio
gospodarske dobiti što na nj otpada, nego nerazmjerno
manji dio, te zapravo rad njegpv, kako je već Locke
jirimjetio, teče u džep bogataša. Utjecaj tih prilika
najbolje se opaža u t. zv. moralnoj statistici o neza
konitim porodima, samoubojstvima, kriminalnim slu
čajevima, u statistici o načinu hrane, gdje napose do-
. lazi u obzir potrošak alkohola kao najpristupnijega
sredstva za postignuće nekoga užitka u pomanjkanju
ili neshvaćanju drugih vrednijih užitaka, onda sta
tistika stambenih prilika i njihov utjecaj na porodični
život, i dr. Svak zna, da sve one prilike kao težak
tejcet leže na nižim vrstama, te im onemogućuje pri-
dizanje ili mu bar stavljaju gotovo nesavladive za
p reke; borba za eksistenciju baš ovih vrsta je to teža,
što boreći se za najvažnije uvjete života stoje kao na
<strmini, pa im se je istodobno braniti i držati, da ne
padnu, jer kad padnu, kad izgube i onako labilno
ravnovjesje, onda je gotovo redovna posljedica sve
dublje padanje.
Broj nemoćnih i izroda svake vrsti sve više raste,
a to znatno opterećuje društveni život, koji veliki dio
upravne i novčane snage mora da žrtvuje n obranu
od tako nastalih socijalnih nevolja; velik broj bolesne
i nakažljive djece, ili djece slabo hranjene, te uslijed
toga tjelesno i duševno zaostale, porast bolesnih i
nemoćnih ili bar prije vremena iscrpljenih ljudi, za
tim zločini, spolne bolesti, ludilo, i druga zla iziskuju
n biosociologijiskom pogledu silne investicije i goleme
