418
BIT I SUVREMENOST
rubu »ničega«. Filozofija izvire iz iskustva otuđenja. Kad ovo
postaje sama istina i zbilja svakidašnjice bez iznimke i ref
leksivne distancije,
filozofija
je suvišna: ništenje stvari, prije
svakog eksplozivnog i nuklearnog razaranja, jedini je zakon
demundaniziranog totaliteta u kruženju. Ovo kruženje, koje
je filozofija priređivala misleći stabilnu bit u promjeni i pro
laznosti, ne može se više zaustaviti nikakvim unutarsvjetov-
nim mjerama niti filozofijom nesposobnom da misli »ništa«,
»mogućnost«, »svjetovnost svijeta«, iako za njih nekako »zna«
ili ih naslućuje.
DVO-SMISLENOST
Sama
svagda u službi totaliteta sta-
FILOZOFIJE UODNOSU
bitoosti i promjene, biti i prolazno-
SPRAM NIŠTA
sti, spremna je filozofija danas radi
je na samokritiku do uništenja nego
da ugrozi totalitet. A ipak samo ona u svojoj s l u t n j i moć
nog povijesnog »ništa« uopće može sačuvati smisao za prevla
davanje ovog totaliteta. Ako išta što je u njemu i po njemu,
samo ona može, možda uz suradnju pjesništva i zakonođavno-
-političke brige za pravu ljudsku zajednicu, nadovezujući na
tendenciju ništenja u svjetovnosti svijeta i sabirači snage de
strukcije na zadatku svjetovnog obrata — ne: unutarsvjetovne
promjene — misaono se probiti, na putu
biti,
kroz bespuće
totaliteta u kruženju, do novog svitanja svijeta. Ona to može
kad preuzme najteži svoj zadatak: da m i s l i povijest i p o
v i j e s n o misli ono »ništa« i onu mogućnost koji djeluju u
zbivanju i zgodi svijeta.
MARX I POVIJESNO NIŠTA Marx
je
filozofiju
vezao
uz bitno
negativnu snagu koja i održava
građansko društvo i ujedno ga može prevladati: uz proletari
jat. Ali je to za njega značilo dvoje: i filozofija se sama kao
filozofija u ime onoga za čim je na putu — u ime iskona —
prevladava i proletarijat se kao proletarijat prevladava i biva
iz
snage destrukcije totaliteta snagom građenja
i
čuvanja no
vog
svijeta, Oboje stoji pod zakonom revolucije,
obrata
—
vr
hovnim i jedinim p r a v i l o m mišljenja i života, misaonog
života,
životnog mišljenja. Filozofija iz prolaznosti
usmjerena
