Page 12 - Paulus Scalichius: De magia naturali, in lapide philosophorum et reliquiis scientiis

250 Paulus Scalichius, De magia naturali …, Prilozi 63–64 (2006), str. 239–254
Naravno, to je u Božjim rukama. Takve stvari dolaze s neba. Djelovanje
na takav način nije naše, nego od prirode. Stoga majstor treba gledati zvi-
jezde, povezivati ih s određenim razdobljima, mjestima i materijama; treba
prije svega otkriti esenciju pojedinih zvijezda u njihovim konstelacijama,
zatim pažljivo ispitati simpatiju stvari, kao što se vidi iz citirane definicije
Magije.
Svakako je to dano, čini mi se, malom broju smrtnika,
no onima koji su pravedni, koji preziru mamce
lijenog tijela i lascivne radosti,
te se odvraćaju od zemaljskih briga, baveći se samo nebeskim
stvarima, štujući samo ono ispravno i sveto.
Pažljivo treba razmotriti broj, mjeru i težinu, od kojih se sve sastoji. Ne
sumnjam da će mnogi trezvenije razmišljati o znakovima i likovima. Naime,
ako su matematički brojevi više povezani s oblikom, kao i djelatni, po svojoj
biti pripadaju fizici. A ako su s oblikom manje povezani, pripadaju po svojoj
biti matematici, kao po svome djelu. Stoga crkveni naučitelji s razlogom
brojevima dodjeljuju djelotvornost kako s dobrim tako i sa zlim učincima. U
vezi s tim vidi kako Hilarije u svojem komentaru psalama traži uzrok zašto
poredak psalama nije kronološki uređen. Jeronim protiv Jovinijana jasno
kaže da je broj dvadeset nesretan. Pod njegovim je znakom služio Jakob i
prodan je Josip. Stvari sličnih tome možemo naći na stotine kod Bazilija,
Grgura iz Nazijanza, Ambrozija, Origena, Augustina i drugih. Dapače, Ra-
ban Mauro, veliki crkveni naučitelj, sastavio je posebnu knjigu o moćima
brojeva. Budući da mnogim sličnim primjerima obiluje Pikova »Obrana«,
čitaoca upućujem onamo.
Jasno je već kako su isprazni pokušaji kemičara bez prirodne magije.
Lako je to uvidjeti i u drugim znanostima. Naime, što se tiče teološke zna-
nosti, premda ondje priroda miruje, i ovisi samo o Božjoj riječi, ipak je ova
znanost, s najvećom korisnošću i otajstvom na vidjelo iznijela čudesnu moć
brojeva i božje uređenje u broju, kao i u težini i mjeri.
Koliko je magija bila ranije važna u pravu, pokazali smo već kod obra-
zovanja perzijskih kraljeva. U medicini je njezina moć tolika da se bez nje
bolesnici izliječe samo igrom slučaja. Poput stiha koji kaže Auzonije:10
Usp. Hilarije, Tractatus super Psalmos, Migne, PL. Vol. 009. col. vol. 0622.
Usp. sv. Jeronim, Epistola ad Iovinianum .
Post 37.28.
10 Auzonije, Epigrammaton libri, 71.